log in

Dogodilo se na današnji dan - 10. januar

Ocenite ovaj članak
(0 glasova)

Danas je četvrtak, 10. januar, deseti dan 2019. Do kraja godine ima 355 dana.

1769. - Rođen francuski oficir Mišel Nej, jedan od najsposobnijih maršala cara Napoleona Prvog koji se istakao u nizu bitaka i pohoda. Poslije Napoleonovog pada, pod optužbom za izdaju, osuđen je na smrt i pogubljen 1815.

1778. - Umro švedski prirodnjak Karl fon Line, koji je prvi postavio principe definisanja rodova i vrsta i uveo binarnu nomenklaturu, tako svaka biljka i životinja ima dva imena - roda i vrste. Osnivač i prvi predsjednik Švedske akademije nauka i Prirodnjačkog muzeja. Njegova sistematika biljaka prema polnim organima važi i sada. Djela: "Sustema naturae", "Philosophia botanica", "Genera plantarum", "Species plantarum".

1862. - Umro američki pronalazač Semjuel Kolt, po čijem je prezimenu nazvan revolver koji je konstruisao.

1863. - U Londonu otvorena prva linija podzemne željeznice u svijetu.

1882. - Počeo hercegovačko-bokeljski ustanak Srba i muslimana protiv Austro-Ugarske. Narod, ionako opterećen nametima, bio je ogorčen uvođenjem zakona o vojnoj obavezi i mobilizacijom regruta. Poslije nekoliko mjeseci Austro-Ugarska je suzbila ustanak i zavela oštriji policijski režim u okupiranoj Bosni i Hercegovini.

1889. - Francuska uspostavila protektorat nad Obalom Slonovače.

1890. - Umro srpski pisac i ljekar Laza Lazarević, jedan od najboljih srpskih realista. Prava je završio u Beogradu, medicinu u Berlinu. Napisao je samo devet pripovijedaka. Mada s patrijarhalnim pogledima na život, njegove pripovijetke - sažete, s veoma snažnom unutrašnjom dramatikom - imaju klasičnu vrijednost. Prevodio je ruske pisce Nikolaja Černjiševskog, Nikolaja Gogolja i Alekseja Pisemskog i francuskog pisca Ežena Skriba. Kao ljekar učestvovao je u organizaciji saniteta u Srbiji i objavio pedeset i četiri rada u stručnim medicinskim časopisima, od kojih neki imaju izuzetan značaj. Ostala djela: "Prvi put s ocem na jutrenje", "Sve će to narod pozlatiti", "Vetar", "Na bunaru", "Školska ikona", "On zna sve", "U dobri čas hajduci", "Verter".

1909. - Rođen srpski fizičar i hemičar Pavle Savić, jedan od pronalazača procesa nuklearne fisije, profesor Beogradskog univerziteta, predsjednik Srpske akademije nauka i umjetnosti od 1971. do 1981. Svjetski poznat naučnik postao je kad je s Irenom Žolio - Kiri 1937. i 1938. otkrio izotope poznatih elemenata bombardovanjem atoma urana sporim neutronima. Rezultat je bio neočekivan i epohalan - otkriveni su i elementi srednje atomske mase, a ne samo tzv. transuranski elementi kako se očekivalo, a drugi naučnici su ponavljanjem tog eksperimenta ustanovili da je bombardovanje neutronima proizvelo cijepanje jezgra atoma urana. U Drugom svjetskom ratu je od početka bio u Narodnooslobodilačkoj borbi, 1942. je izabran za potpredsjednika na Prvom zasjedanju AVNOJ-a, a poslije rata organizovao je Institut za nuklearne nauke u Vinči kod Beograda.

1910. - Rođena ruska balerina Galina Sergejevna Uljanova, vodeća balerina "Boljšoj teatra" poslije Drugog svjetskog rata. Debitovala je 1928. u Kirov teatru, odmah iskazavši raskošan talenat, poslije čega je ubrzo postala prvakinja Boljšoj teatra. Briljantno je tumačila vodeće role u baletima "Labudovo jezero", "Uspavana ljepotica", "Krcko Oraščić", "Žizela", "Pepeljuga", "Romeo i Juluja". Po okončanju igračke karijere postala je baletski pedagog u koreografskoj školi "Boljšoj teatra".

1913. - Rođen čehoslovački državnik slovačkog porekla Gustav Husak, koji je na čelo Komunističke partije Čehoslovačke došao poslije sovjetske vojne intervencije 1968, zamijenivši Aleksandera Dubčeka, 1975. je postao šef države. Bio jedan od vođa Slovačkog ustanka u Drugom svjetskom ratu protiv njemačkih nacista 1944, a kao "slovački nacionalista" je od 1951. do 1960. proveo u komunističkom zatvoru. Pod pritiskom javnosti 1989. podnio je ostavku na funkciju predsjednika Čehoslovačke.

1917. - Umro Bufalo Bil, legendarna ličnost istorije SAD u vrijeme osvajanja prostranstava na zapadu Amerike. Rođen kao Vilijam Frederik Kodi, nadimak stekao kao vješt lovac na bizone. Pod starost je obilazio svijet prikazujući vještine u cirkusu koji je gostovao i u našoj zemlji.

1920. - U Ženevi izabrano Vijeće Društva naroda. Tvorac organizacije bio je američki predsjednik Vudro Vilson, ali ideja je naišla na najveći otpor baš u SAD, koje nikad nisu pristupile Društvu, a SSSR je to učinio tek 1934, pa je odsustvo tih velikih zemalja oslabilo njegovu snagu i učinilo ga neefikasnim, naročito u vrijeme italijanske agresije na Etiopiju i agresivne spoljne politike nacističke Njemačke uoči Drugog svjetskog rata.

1922. - Artur Grifit postao prvi predsjednik Irske poslije sticanja nezavisnosti te zemlje od Velike Britanije.

1928. - Sovjetska vlada ispunila nalog Josifa Staljina i protjerala iz zemlje Lava Trockog, jednog od najvažnijih vođa Oktobarske revolucije i najzaslužnijih za stvaranje SSSR-a. Trocki je ubijen u izbjeglištvu u Meksiku 1940, takođe prema Staljinovom nalogu.

1943. - Jedinice Donskog fronta Crvene armije su u Drugom svjetskom ratu počele uništavanje opkoljene njemačke Šeste oklopne armije kod Staljingrada, nakon što je njemačka komanda odbila kapitulaciju.

1946. - U Londonu počela prva sjednica Generalne skupštine UN, čime je Društvo naroda zvanično prestalo da postoji.

1957. - Harold Makmilan postao premijer Velike Britanije, dan poslije ostavke Entonija Idna, kompromitovanog britanskom agresijom na Egipat u oktobru 1956.

1969. - Švedska je kao prva zapadna zemlja uspostavila diplomatske odnose sa Sjevernim Vijetnamom.

1971. - Umrla Gabrijela Koko Šanel, francuski modni kreator, jedan od svjetskih "modnih diktatora" 20. vijeka, koja je gotovo šest decenija suvereno vladala visokom pariskom modom.

1984. - Umro princ Suvana Fuma, koji je nekoliko puta bio premijer Laosa do 1975. kad su komunisti došli na vlast.

1991. - Generalni sekretar UN Havijer Perez de Kueljar otputovao u Bagdad, ali nije uspio da spriječi Zalivski rat, u kojem su zapadne armije pod vođstvom SAD nanijele težak poraz iračkoj armiji, koja je prethodno okupirala Kuvajt.

1996. - Izrael pustio iz zatvora stotine Palestinaca, nekoliko dana uoči prvih palestinskih nacionalnih izbora u Gazi i na Zapadnoj obali.

1997. - U Sofiji nekoliko desetina hiljada ljudi demonstriralo protiv vlade Socijalističke partije Bugarske, a najvatreniji demonstranti probili su policijski kordon, upali u zgradu parlamenta i demolirali je.

1998. - Arapski terorista Remzi Ahmed Jusef osuđen na doživotnu robiju kao organizator podmetanja eksploziva 1993. u Svetski trgovinski centar u Njujorku, kada je poginulo šest osoba. Dvije zgrade Centra s više od 100 spratova srušene su 11. septembra 2001. u samoubilačkom napadu uz pomoć dva oteta putnička aviona.

2002. - U Albaniji u 117. godini umrla Ćerime Hasan Bardi, jedna od najstarijih Albanki i jedna od nekoliko osoba na svijetu koje su živjele u tri vijeka.

2003. - Poslije nekoliko napada na pripadnike snaga SAD u Kuvajtu objavljen religiozni proglas koji zabranjuje ubijanje nemuslimana, čime su ojačani postojeći zakoni.

2004. - Umro duhovni vođa egipatske zabranjene organizacije "Muslimansko bratstvo" Mamun al Hodeibi.

2004. - Britanska kraljica Elizabeta najvećem brodu na svijetu, namijenjenom za krstarenje, vrijednom 800 miliona dolara i dugom 345 metara, dala ime "Kraljica Meri".

2007. - Umro italijanski filmski producent Karlo Ponti, koji je radio sa nizom najpoznatijih režisera kao što su Federiko Felini, Žan-Lik Godar i Dejvid Lin. Tokom pedesetogodišnje karijere bio je producent više od 260 filmova.

Društvene mreže