log in

Dogodilo se na današnji dan - 21. februar

Ocenite ovaj članak
(0 glasova)

Danas je četvrtak, 21. februar, 52. dan 2019. Do kraja godine ima 313 dana.

1437. - Škotskog kralja Džejmsa Prvog ubili zavjerenici, spriječivši tako njegov pokušaj da suzbije uticaj visokog plemstva na vođenje državnih poslova. Na prijesto Škotske stupio je 1406, ali je stvarno vladao od 1424, kad su ga Englezi pustili iz zatvora. Uspio je da ojača kraljevsku vlast, posebno u pravosuđu, administraciji i u vođenju trgovine, čime je izazvao žestok otpor plemstva, što ga je na kraju koštalo i prijestola i glave. Pretpostavlja se da je on autor poeme "Kraljevska knjiga".

1513. - Umro papa italijanskog porijekla Julije Drugi, najveći pokrovitelj umjetnosti među poglavarima Rimokatoličke crkve. Tokom pontifikata od 1503. od Mikelanđela Buonarotija, čiji je bio blizak prijatelj, naručio je izradu fresaka u Sikstinskoj kapeli u Vatikanu, uključujući džinovski "Strašni sud", od Bramantea rekonstrukciju crkve Svetog Petra u Vatikanu, a Rafael Santi je oslikao njegove privatne odaje.

1613. - Na ruski prijesto stupio Mihail, sin moskovskog patrijarha Filareta, rodonačelnik dinastije Romanov, koja je vladala Rusijom do 1917.

1677. - Umro holandski filozof jevrejskog porijekla Baruh de Spinoza, tvorac monističkog determinizma i jedan od osnivača liberalističke političke filozofije. Znatno je uticao na francusku prosvetiteljsku filozofiju i na njemačku filozofiju. U mladosti je isključen iz jevrejske zajednice i anatemisan pod optužbom da je govorio o tjelesnoj prirodi Boga, koga je zamišljao kao apsolutnu supstancu koja je uzrok samoj sebi. Izdržavao se brušenjem optičkih sočiva i odbio je katedru ponuđenu u Hajdelbergu, jer je želio da očuva potpunu intelektualnu nezavisnost. Pisao je na latinskom jeziku. Za života je objavio samo "Principe filozofije Renea Dekarta" i "Teološko-politički traktat". Posthumno je objavljeno njegovo kapitalno djelo "Etika", podijeljeno u pet dijelova - o Bogu, o prirodi i porijeklu duha, o porijeklu i prirodi afekata, o ljudskom ropstvu ili o snazi afekata, o moći razuma ili ljudskoj slobodi. Spinoza je dokazivao da filozofija "nema druge svrhe osim istine", dok religija "teži jedino pokoravanju i pobožnosti".

1728. - Rođen ruski car njemačkog porijekla Karl Peter Ulrih, vojvoda od Holštajn-Gotorpa, poznat kao Petar Treći Fjodorovič Romanov, koji je vladao samo nekoliko mjeseci. Na prijestolu je bio od 5. januara 1762. do 9. jula iste godine, kad je zbačen i nekoliko dana potom ubijen prema nalogu supruge, kasnije carice Katarine Velike. Dvorskom prevratu je prethodilo nezadovoljstvo labilnim Petrom Trećim, koje je kulminiralo sramnim okončanjem sedmogodišnjeg rata s Pruskom, kad je pruski uticaj postao presudan u ruskoj unutrašnjoj i spoljnoj politici. Zavjerenici su pridobili carsku gardu, senat i Sveti sinod Ruske pravoslavne crkve i prisilili cara na abdikaciju, potom ga uhapsili i otrovali na osnovu naredbe Katarine Velike.

1794. - Rođen meksički general i državnik Antonio Lopes de Santa Ana, predsjednik Meksika od 1833. do 1836. Potom je ponovo vladao Meksikom kao diktator 1839. i od 1841. do 1845, kad je primoran da ode u izbjeglištvo. Posebno je upamćen po osvajanju tvrđave Alamo u Teksasu 1836, kad je oko 4.000 vojnika pod njegovom komandom masakriralo nešto manje od 200 branilaca, uključujući Dejvija Kroketa.

1795. - Holandija predala Velikoj Britaniji ostrvo Cejlon u Indijskom okeanu.

1836. - Rođen francuski kompozitor Leo Delib, romantičarski stvaralac koji je među prvima komponovao simfonijski balet i razvijao ga do pantomime. Komponovao je i opere i operete, lake, dopadljive i elegantne melodike. Ispoljavao je melodijsku fantaziju i smisao za instrumentalne efekte. Djela: baleti "Kopelija", "Silvija", opera "Lakme".

1851. - Umrla engleska spisateljica Meri Volstounkraft Šeli, supruga pjesnika Persija Biša Šelija, najviše poznata po romanu "Frankeštajn ili moderni Prometej", napisanom u duhu "gotskih" priča strave i užasa. Ostala djela: romani "Posljednji čovjek", "Lodor".

1866. - Rođen njemački bakteriolog August fon Vaserman, koji je 1906. uveo metodu pregleda krvi /Vasermanova reakcija/, pomoću koje je utvrđivano postojanje sifilisa. Proučavao je i strukturu ćelija, antitoksine, uzroke tuberkuloze i raka i bavio se izolacijom i identifikacijom zaraznih klica.

1885. - Rođen francuski pisac, reditelj i glumac ruskog porijekla Aleksandar Žorž Gitri, poznat kao Saša Gitri, autor lakih komedija, koje je sam režirao i u njima igrao glavne uloge. Djela: komedije "Noćni čuvar", "Lijepa svadba", operete "Maskirana ljubav", "Mocart", filmovi "Kad bi Versaj progovorio", "Roman jednog varalice".

1888. - Umro srpski novinar i publicista Mita Cenić, sljedbenik Svetozara Markovića, najistaknutija ličnost radničkog pokreta u Srbiji od 1875. do smrti. Kao student medicine iz Francuske je protjeran pod optužbom za pripremu atentata na kneza Milana Obrenovića, koji je tada boravio u Parizu. U Srbiji je potom optužen da priprema prevrat i osuđen na osam godina robije u teškim okovima. Po izlasku iz zatvora pokrenuo je listove "Radnik", zatim "Borbu", "Istinu" i političko-književnu reviju "Čas".

1893. - Rođen španski gitarista Andres Segovija, najveći majstor tog instrumenta u 20. vijeku. Već sa sedam godina je počeo da priređuje koncerte širom svijeta, izvanredno tumačeći djela klasičnih majstora, čime je gitaru uvrstio u koncertne instrumente ozbiljne muzike. Transkribovao je za gitaru mnoge kompozicije Johana Sebastijana Baha. Mnogi kompozitori posvetili su mu djela koja su komponovali za gitaru.

1903. - Rođena američka spisateljica francuskog porijekla Anais Nin, čiji su dnevnici remek-djelo samoanalize i zanimljivo svjedočanstvo o modernoj boemiji. Osnovna tema njenih romana je traganje za vlastitim identitetom, a pisala je i po narudžbini erotske priče za kolekcionare erotike. Djela: romani "Požarne ljestve", "Kuća incesta", "Zavođenje Minotaura", "Djeca albatrosa", "Šijun u kući ljubavi", zbirka priča "Pod staklenim zvonom", priče "Venerina delta", "Ptičice", studije "D. H. Lorens: neprofesionalna studija", "Roman budućnosti".

1907. - Rođen engleski pisac Visten Hju Odn, duhovni vođa nove škole ljevičarskih pjesnika koji su u deceniji uoči Španskog građanskog rata obnovili englesku poeziju i pisali pod uticajem Tomasa Eliota. Vatreno je podržavao republikance u Španiji, a otadžbinu je napustio 1939. kao znak protesta zbog potpisivanja Minhenskog sporazuma s Adolfom Hitlerom i do 1972. je živio u SAD. Pretežno intelektualni pjesnik, bio je više zaokupljen idejama nego senzacijama i stvarima i pisao je poeziju čiji je jezik blizak konvencionalnom govoru. Djela: zbirke pjesama "Pjesme", "Govornici", "Ples smrti", "Gle, stranče", "Drugo vrijeme", "Novogodišnje pismo", "Ahilov štit", "Oko kuće", "Grad bez zidova", "Za sada", drame - pisane s Kristoferom Išervudom - "Pas ispod kože", "Uspon F6", "Na granici", eseji "Sporedni svjetovi".

1911. - Japan i SAD potpisali trgovinski ugovor kojim je ograničen priliv japanskih radnika u Ameriku.

1916. - Njemačkim napadom počela bitka kod Verdena u Francuskoj, najkrvavija u Prvom svjetskom ratu, u kojoj je do decembra 1916. poginulo oko milion njemačkih i francuskih vojnika. Francuzi su se odbranili, a ogromni ljudski i materijalni gubici izazvali su opadanje ekonomske i vojne moći Njemačke.

1924. - Rođen zimbabveanski revolucionar i državnik Robert Gabrijel Mugabe, koji je poslije sticanje nezavisnosti Zimbabvea 1980. postao prvi premijer te afričke zemlje. Prethodno je kao vođa partije ZANU predvodio najjači gerilski pokret u Rodeziji protiv režima bijele manjine.

1941. - U avionskoj nesreći poginuo kanadski fiziolog Frederik Grant Banting, koji je s Čarlsom Bestom 1921. izolovao inzulin, što je omogućilo liječenje do tada smrtonosne šećerne bolesti. Za to epohalno otkriće 1923. je s Džonom Maklaudom, s kojim je takođe sarađivao, dobio Nobelovu nagradu za medicinu. Smatrajući da je Best neuporedivo zaslužniji od Maklauda, svoju nagradu je podijelio s njim.

1943. - Britanski kralj Džordž Četvrti Ruse odlikovao "Mačem časti" za odbranu Staljingrada u Drugom svjetskom ratu.

1958. - Gamal Abdel Naser izabran za prvog predsjednika Ujedinjene Arapske Republike, federacije Egipta i Sirije.

1963. - SSSR upozorio SAD da bi napad na Kubu mogao da znači svjetski rat.

1965. - Ubijen američki borac za građanska prava afričkog porijekla Malkolm Eks, vođa američkih crnaca, u trenutku dok je u Njujorku govorio na skupu svoje Afro-američke organizacije jedinstva. Bio je vatreni propovjednik rasnog ponosa i crnačkog nacionalizma.

1972. - Ričard Nikson doputovao u Peking, kao prvi predsjednik SAD u takvoj posjeti, čime je počela normalizacija američko-kineskih odnosa. Poslije dugogodišnje podrške SAD Tajvanu i negiranja Kine, posjeta je popločala put za prijem Kine u UN i njeno stalno mjesto u Savjetu bezbjednosti.

1974. - U Skupštini SFRJ proglašen Ustav za koji je rečeno da je "nova etapa u razvitku jugoslovenskog socijalističkog samoupravljanja", a kojim je SFRJ konfederalizovana, a Srbija dezintegrisana, pretvaranjem njenih pokrajina Kosova i Metohije i Vojvodine u svojevrsne "države u državi". Taj ustav je umnogome omogućio razbijanje prethodne Jugoslavije, početkom devedesetih godina 20. vijeka.

1983. - U etničkim nemirima poslije izbora u indijskoj državi Asam poginulo više od 800 ljudi.

1991. - Umrla engleska balerina Margot Fontejn, jedna od najvećih u 20. vijeku, koja je svakom liku davala posebnu dramsku snagu. Sa izvanrednim uspjehom je širom svijeta igrala niz uloga u klasičnim baletima, poput "Žizele", "Labudovog jezera", "Začarane ljepotice".

1992. - U Lisabonu počela konferencija o bivšoj BiH, na kojoj su se predstavnici triju vodećih nacionalnih stranaka dogovorili da se uređenje BiH zasniva na više entiteta u postojećim granicama. Nade koju je podstakla konferencija ubrzo su nestale, jer je muslimanska strana na nagovor SAD odustala od mira i građanski rat je nastavljen.

1999. - Posjeta indijskog premijera Atala Biharija Vadžpaija Pakistanu, prvog šefa vlade Indije susjednoj zemlji poslije deset godina, okončana je dogovorom dviju država da tješnje sarađuju radi rješenja spora u Kašmiru, smanjenja napetosti i rizika izbijanja međusobnog nuklearnog rata.

2001. - U Ljubljani /bez rezultata/ održani razgovori o rješavanju pitanja sukcesije bivše SFRJ, uz prisustvo međunarodnog predstavnika Artura Votsa.

2003. - Izvršen pokušaj atentata na predsjednika Vlade Srbije Zorana Đinđića na auto-putu na Novom Beogradu. Dejan Milenković Bagzi kamionom naletio na kolonu automobila u kojoj se nalazio i Đinđić, koji je krenuo u zvaničnu posjetu RS. Đinđić je ubijen 12. marta iste godine.

2006. - Milan Lukić, optužen za komandovanje paravojnom grupom koja je ubila desetine Bošnjaka tokom rata u BiH, stigao u Haški tribunal iz Argentine, gdje je uhapšen.

2008. - U Beogradu održan veliki narodni protest zbog jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova i Metohije - u neredima koji su nastali nakon skupa zapaljene ambasade SAD i Hrvatske, a oštećeno nekoliko diplomatskih predstavništava drugih zemalja.

2008. - Narodna skupština Republike Srpske usvojila Rezoluciju o nepriznavanju jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova i Metohije i opredjeljenjima Srpske.

Društvene mreže