log in

Loša godina za poljoprivrednike: Kukuruz odnijela voda, lubenica kasni

Ocenite ovaj članak
(0 glasova)

Štete u poljoprivredi od obilnih kiša i poplava, koje su nedavno zadesile sjever RS, još se zbrajaju i ma da je jasno da one nisu ni izbliza katastrofalne, kao 2014. godine, gubici nisu zanemarivi.

Nakon iskustava u posljednjih pet godina jasno je da klima nije kao nekad i da će smjenjivanje poplava i suša postati redovna pojava, pa su neophodna trajna sistemska rješenja za spas poljoprivrede. U međuvremenu, neke lokalne zajednice u pretežno poljoprivrednim dijelovima Srpske planiraju mjere kako bi poljoprivrednicima pomogli da preguraju ovu, po njih još jednu u nizu loših godina.

Kako podsjećaju iz Ministarstva poljoprivrede RS, u poplavama 2014. štete je pretrpjelo skoro 23.000 gazdinstava.  Ukupna direktna šteta u poljoprivredi RS iznosila je više od 61 milion KM, a najviše je stradala biljna proizvodnja, jer je u ovoj oblasti evidentirano više od 52 miliona maraka štete.

– U poplavama 2014. godine najviše su stradala područja u slivovima velikih rijeka. U ovogodišnjim poplavama, koje se po intenzitetu i štetama ipak ne mogu porediti sa onima od prije pet godina, najviše štete je bilo od bujičnih potoka i manjih riječnih tokova, zbog velike količine padavina u kratkom vremenu – kaže Aleksandar Macanović, portparol Ministarstva poljoprivrede RS.

Ovog proljeća najviše su stradali usjevi kukuruza, pa će veliki broj parcela, pogotovo u Semberiji, ratari morati ponovo zasijati, jer je voda, doslovno, odnijela kukuruz. Stradala su polja pšenice i ječma, a u nekim krajevima i povrtnjaci. Najviše štete je zabilježeno na sjeverozapadu Srpske, gdje je bilo i najviše padavina.

Štete u poljoprivredi od obilnih kiša i poplava, koje su nedavno zadesile sjever RS, još se zbrajaju i ma da je jasno da one nisu ni izbliza katastrofalne, kao 2014. godine, gubici nisu zanemarivi.

Nakon iskustava u posljednjih pet godina jasno je da klima nije kao nekad i da će smjenjivanje poplava i suša postati redovna pojava, pa su neophodna trajna sistemska rješenja za spas poljoprivrede. U međuvremenu, neke lokalne zajednice u pretežno poljoprivrednim dijelovima Srpske planiraju mjere kako bi poljoprivrednicima pomogli da preguraju ovu, po njih još jednu u nizu loših godina.

Kako podsjećaju iz Ministarstva poljoprivrede RS, u poplavama 2014. štete je pretrpjelo skoro 23.000 gazdinstava.  Ukupna direktna šteta u poljoprivredi RS iznosila je više od 61 milion KM, a najviše je stradala biljna proizvodnja, jer je u ovoj oblasti evidentirano više od 52 miliona maraka štete.

– U poplavama 2014. godine najviše su stradala područja u slivovima velikih rijeka. U ovogodišnjim poplavama, koje se po intenzitetu i štetama ipak ne mogu porediti sa onima od prije pet godina, najviše štete je bilo od bujičnih potoka i manjih riječnih tokova, zbog velike količine padavina u kratkom vremenu – kaže Aleksandar Macanović, portparol Ministarstva poljoprivrede RS.

Ovog proljeća najviše su stradali usjevi kukuruza, pa će veliki broj parcela, pogotovo u Semberiji, ratari morati ponovo zasijati, jer je voda, doslovno, odnijela kukuruz. Stradala su polja pšenice i ječma, a u nekim krajevima i povrtnjaci. Najviše štete je zabilježeno na sjeverozapadu Srpske, gdje je bilo i najviše padavina.

Pretpostavlja se da je i ovog puta, kao i prije pet godina,  najviše stradalo područje Bijeljine. Ne čekajući završetak popisa šteta, Gradska uprava Bijeljina je odlučila da pomogne svojim poljoprivrednicima. Gradonačelnik Mićo Mićić, najavio je da će grad, u saradnji sa Vladom RS, obezbijediti po izuzetno povoljnim uslovima sjemena poljoprivrednicima za ponovljenu sjetvu.

– Poljoprivrednici će platiti sjemena 50 odsto kroz svoje proizvode fabrici “Sava Semberija”, 10 odsto cijene će biti plaćeno iz gradskog budžeta, a preostalih 40 odsto će platiti poljoprivredni fondovi – rekao Mićić.

Kako saznajemo u Ministarstvu poljoprivrede, vjerovatno će i za poljoprivrednike iz drugih, poplavama i bujicama ugroženih krajeva RS, biti obezbjeđena neka vrsta pomoći za lakši oporavak.

U Semberiji je problem i to što će kasniti lubenica, od koje žive mnoga gazdinstva u ovom kraju. Lubenica iz Semberije će znatno kasnije stići na tezge, zbog lošeg vremena u aprilu i maju, a to znači da će uzgajivačima prihod biti desetkovan, jer se, ipak, najviše zaradi na početku sezone, kad je lubenica najskuplja.

(SrpskaInfo)

Društvene mreže