log in

Nastavak radova na izgradnji zatvora u Bijeljini: Za novi objekat 3,5 miliona evra od EU

foto: SrpskaInfo foto: SrpskaInfo
Ocenite ovaj članak
(0 glasova)

Izgradnja novog objekta Kazneno-popravnog zavoda u Bijeljini biće nastavljena u julu. U toku je izbor izvođača radova, vrijednih oko 3,5 miliona evra, koje finansira Delegacija EU u BiH.

Novi zatvor gradi se na lokaciji Golo Brdo, gdje se nalazi i ekonomija, odnosno privredna jedinica, u kojoj se zatvorenicima omogućava radno angažovanje na poljoprivrednim poslovima.

Za novi zatvorski kompleks u Bijeljini do sada je izgrađena zaštitina ograda, objekat za registraciju i pritvor, podsjetio je direktor KPZ Bijeljina Milenko Gajić.

– Vlada Srpske je u ovaj projekat do sada uložila dva miliona maraka. Iz IPA fondova finansira se nastavak izgradnje, a obezbijeđeno je 3,5 miliona evra. Izgradnjom ovog objekta dosadašnji Kazneno-popravni zavod iz gradskog područja biće preseljen na lokaciju Golo Brdo – pojašnjava Gajić.

On je podsjetio da je bijeljinski zatvor jedna od šest ustanova zatvorenog tipa u Republici Srpskoj, u kojoj kaznu izdržavaju lica osuđena do tri godine, sa područja Bijeljine, Ugljevika, Lopara, Bratunca, Srebrenice, Šekovića i Osmaka.

– Sigurno će izgradnjom zatvorskog kompleksa doći do proširenja kapaciteta na oko 200 zatvorenika, pa će kaznu ovdje moći izdržavati i lica osuđena na više od tri godine zatvora – istakao je Gajić.

On je dodao da je rok za izgradnju novog zatvora godina dana od potpisivanja ugovora.

Pomoćnik direktora za poslove tretmana u KPZ Bijeljina Aleksandar Majdov podsjeća da se u okviru ove ustanove nalazi i privredna jedinica „3. Maj”.

– Zatvorska ekonomija  je počela sa radom na oko 10,5 hektara površine nekadašnjeg vojnog skladišta u Golom Brdu kod Bijeljine. Oko dvadesetak objekata, starih magacina i hangara, na lokaciji koju su predstavnici Oružanih snaga BiH ustupili na korištenje Vladi RS i Ministarstvu pravde, renovirano je, adaptirano i ograđeno. Koriste se kao obori za svinje i štala za ovce, a dio ovog prostora namijenjen je za tov 1.500 pilića. Od prošle godine tu je smješteno i 30 pčelinjih društava – rekao je Majdov.

On je dodao da, osim farme, štićenici ove ustanove obrađuju i oko 4,2 hektara zemljišta na kojem uzgajaju kukuruz i ječam.

– Proizvodimo povrće, luk, krompir, paradajz i papriku. Imamo i četiri plastenika, a dva ćemo zasnovati na jesen. Sve što  proizvedemo na ekonomiji koristi se  za zatvoreničku kuhinju, dok se viškovi prodaju na tržištu – rekao je Majdov.

Zatvorenici su radno angažovani i u zatvorskom restoranu „Drina” u Amajlijama, ali i na poslovima izvan zatvorskih objekata, na osnovu ugovora sa određenim firmama pružaju usluge u zavisnosti od  profesije. U privrednoj jedinici rade i instruktori koji prate ponašanje osuđenika, kao i njihova interesovanja za određeni posao.

Radom smanjuju trajanje kazne

Dobro ponašanje i zalaganje mogu uticati i na smanje zatvorske kazne ili im omogućiti neke druge pogodnosti. Osim resocijalizacije kao primarnog segmenta u izdržavanju kazne, za radni angažman zatvorenici imaju i naknadu za svoj rad.

Od ukupne zarade ostavlja se pet odsto, a ta sredstva zatvorenici dobijaju nakon otpusta. Ostalo mogu da koriste za vlastite potrebe – kantinu, telefonske kartice i slično.

(SrpskaInfo)

Društvene mreže