log in

Višestruka opravdanost izgradnje drinskog nasipa /VIDEO/

Ocenite ovaj članak
(0 glasova)

Velika voda napravila je višemiliponsku štetu, uništila stambene i poslovne objekte, materijalna dobra i proizvodne parcele u Semberiji. Izgubili su tako poljoprivrednici prinose, rod i zaradu.

Finansijski iscrpljeni, mnogi nisu uspjeli zanoviti stočni fond i krenuti poslove iznova.  Ono što je sigurno, jedina zaštita stanovništva i materijalnih dobara od poplava su stabilni i sigurni vodoprivredni objekti i nasipi uz rijeke Savu i Drinu. Odmah nakon poplava 2014. Godine pristupilo se izgradnji i rekonstrukciji vodoprivrednih objekata uz rijeku Savu od koje je danas područje Semberije u potpunosti zaštićeno.

Međutim, bez nasipa i pratećih objekata Semberija još uvijek nije zaštićena od brze i nepredvidive rijeke Drine. Nakon katastrofalnih poplava urađena je Studija izvodljivosti, Idejno rješenje i glavni projekat izgradnje drinskog nasipa u dužini od oko 33 kilometra, koji će biti finansiran sredstvima Svjetske banke .

Izgradnja drinskog nasipa biće realizovana u okviru tri dionice podijeljene u šest etapa i sukcesivno nakon rješavanja otkupa zemljišta.

Iako su obezbijeđena sredstva za izgradnju drinskog nasipa na području Bijeljine i urađena sva potrebna projektno-tehnička dokumentacija, pojavile su se nesuglasice sa mještanima, koje su privremeno usporile realizaciju ovog strateški važnog projekta. Oni koji se još uvijek oporavljaju od poplava, nadaju se da će Drina konačno biti zauzdana.

S druge strane pojedini se ne slažu sa projektovanom trasom nasipa, ali izražavaju nadu da će vlasnicima poljoprivrednih parcela koje su predmet eksproprijacije biti obezbijeđena adekvatna naknada ili zamjensko zemljište.

U resornom ministarstvu kažu da se aktivno radi na prevazilaženju problema sa mještanima kroz čiju zemlju nasip treba da prolazi, izazvanih njihovim zahtjevom za izmjenu trase, koja je već utvrđena. 

I gradonačelnik  Bijeljine  očekuje da će i ovaj problem biti riješen s tim da ljudi kako tvrdi neće i ne smiju biti oštećeni.

Bilo kakva korekcija trase, upozoravaju stručnjaci, odnosno približavanje trase nasipa osnovnom koritu rijeke Drine, pozicioniralo bi nasip na geološki nestabilne formacije, povećalo njegovu visinu i površinu eksproprijacije, dok bi nivo velikih voda Drine u nebranjenom području bio znatno veći. 

Uzimajući u obzir česte klimatske promjene, realna su i očekivanja plavljenja sa nivoima voda i do jedan metar većih od onih koje su pogodile Srpsku i Semberiju 2014. Godine, što bi moglo prouzrokovati nesagledive posljedice ako se Semberija od rijeke Drine ne zaštiti nasipom.

Kod projektovanja trase lijevog drinskog nasipa morali su biti uvaženi svi do sada korišćeni principi i kriterijumi po kojima su građeni zaštitni objekti na lijevoj i desnoj obali Drine uvažavajući koordinate po kojima je izvršeno razgraničenje BiH i Srbije za vrijeme Jugoslavije.

Svi principi su usaglašeni i sa Srbijom i Hrvatskom s obzirom da je BiH potpisnica Helsinške konvencije i pri izgradnji objekata koji se rade na međugraničnim vodotocima potrebna je saglasnost susjednih država.

Kada bi bio usvojen tehnički nelogičan pristup povlačenja trase nasipa, pouzdanost zaštitnog sistema bila bi smanjena, a time i bezbjednost ljudi i materijalnih dobara u branjenom području. 

Za očekivati je da će se nakon otvaranja ponuda pristupiti izgradnji drinskog nasipa polovinom godine, kaže Mihajlo Stevanović, koordinator na realizaciji Projekta zaštite od poplava .

Drina je samo u dvije posljednje velike poplave pričinila štetu od 100 miliona maraka., pa sudeći prema vrtoglavim brojkama više nema vremena za čekanje, drinski nasip kao najvažniji vodoprivredni objekat za Semberiju i Srpsku mora se graditi s obzirom na činjenicu da postoji ekonomska, socijalna, razvojna i ekološka opravdanost ovog projekta.

Društvene mreže