log in

Članci poređani po datumu: petak, 14 avgust 2015

Kiša prijeko potrebna kukuruzu

Sunce sija svom svojom snagom i ne šaleći se pali zemlju i usjeve u njoj. Nekim parcelama više nema pomoći, one na kojima vrijedno rade svoj posao sistemi za navodnjavanje još uvijek pokazuju da bi od njih moglo biti nekog roda i prinosa. Poljoprivrednici, gledaju u nebo, vape za kišom i žale za uloženim radom, trudom i parama, sve je čini se bilo uzalud, sušnim danima kraj ne vide. Na kulturu koju su u Semberiji zasijali na navećem dijelu obradivih površina više s ponosom ne gledaju, ubile su velike vreline svu raskošnost domaćeg kukuruza koja ga je gracioznim činila na samom početku rasta i razvoja.

Kukuruz je na izdisaju, kažu poljoprivrednici, kiša mu je prijeko potrebna. Opet neki raniji hibridi ni u ovako teškim momentima za poljoprivredu još uvijek ne izdaju proizvođače.

Ni polja pod sojom ne izgledaju ništa bolje u odnosu na ona gdje je zasijan kukuruz. Osim što joj je nedostajala kiša koju već duže vremena nisu na ovo područje donijeli kišni oblaci, morala je ova kultura krenuti u borbu sa bolestima i štetočinama koje su je napale.

Pšenica je izbjegla dugi sušni period, od sebe je ovogodišnji rod dao najbolji kvalitet. Radiša Rikanović iz Brodca je nakon kombajniranja dio dobrog roda uskladištio, a dio prodao i kako nam je rekao zadovoljan je. Sa druge strane kukuruz na kojem je uspio primjeniti svu potrebnu agrotehniku obećava pozitivniji rezultat i u ovoj lošoj godini. Međutim na većini parcela u ovom posavskom području kasnila je u prošloj godini i obrada zemlje na jesen, a s njom i sjetva, za prihranu kukuruza sredstava nije bilo, pa se sa takvih njiva ne očekuju ni dobri rezultati. 

I oni poljoprivrednici koji imaju s čim, noći provedu na njivama navodnjavajući uvele kulture. Dan donosi drugu sliku, a tržište priču za sebe. U loše doba godine kada mnogo toga nedostaje jedino se ističe skok cijene kukuruza, a pad cijene svinja.

Imaju vrijedni ljudi i uskladištenog kvalitetnog prošlogodišnjeg kukuruza, kada bi ga smjeli sada prodati kažu mogli bi lijepo zaraditi, međutim, na taj korak se ne smiju usuditi jer to je dobra zaliha hrane za stoku koju preko zime treba ishraniti.

I farmere je zabirnula ova sušna godina s razlogom o čemu govore manje količine proizvedenog mlijeka koje izađe kroz kapije njihovih farmi.

Požutjelom kukuruzu berba je na pragu. Moći će od njega, kažu ratari, napraviti silažu čiji će kvalitet biti loš i znatno ispod prosjeka.

Sušna godina ubira rod, navodnjavanje poskupljuje proizvodnju, usitnjene parcele otežavaju i ovaj posao, pa se ne tako rijetko može čuti od ljudi koji se ratarstvom bave da će u godinama koje tek dolaze smanjiti parcele pod kukuruzom pa možda i odustati od ove proizvodnje jer neda im se kažu da ostvare željeni rezultat poslednjih pet godina. 

Gubici uslijed suša biće veći od 156 miliona KM

Gubici u agrarnom sektoru Republike Srpske izazvani sušom, prema privremenim procjenama, biće veći od 156 miliona KM. Posebno su ugrožene najznačajnije poljoprivredne regije - Semberija, Posavina i Lijevče Polje. Semberiju koja trenutno strada od suše posjetio je tokom predhodne sedmice i Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Stevo Mirjanić koji je podsjetio da se proizvodnja održava u plastenicima i tamo gdje postoje sistemi za navodnjavanje, te na onim parcelama gdje su usjevi duboko zasijani. Potpuno sasušeni usjevi neće biti dobri ni za stočnu hranu.

Mirjanić je tokom radne posjete našem gradu obišao poljoprivredne proizvođače i prerađivače u Semberiji pa je tako krenuo redom obišavši u Dijelovima Slavenka Petrovića, kojem je prošlogodišnja voda pričinila i preko 100.000 maraka štete na poljoprivredi, dok očekuje nadoknadu štete vrijedno radi i uspjeva da u ovoj sušnoj godini održi stabilnom proizvodnju u plastenicima.

Gdje su veliki i jaki proizvođači trebali bi uz njih biti i još jači prerađivači. Želio se ministar Mirjanić uvjeriti i kako taj odnos funkcioniše u Semberiji. Posjetio je i "Natura Food" u Balatunu iskazavši nakon obilaska pogona zadovoljstvo što je ova prerađivačka industrija u samom startu uspjela dokučiti evropske tržišne police.

Ono što je sigurno "Natura Food" iz Balatuna koja je formirana odmah nakon poplava oslonivši se na stabilne noge Zemljoradničke zadruge Balatunka do sada je orjentisla 90% svojih proizvoda izvozu. Ono što ide malo teže u godini kakva je ova jeste kako obezbjediti potrebnu sirovinu.

Sa organizovanim otkupom povrća krenula je nekoliko godina unazad Zemljoradnička zadruga Povrtlarstvo iz Crnjelova. Danas ona okuplja oko 120 kooperanata iz devet semberskih sela, a na dan kada je resorni ministar posjetio predstavnike ove zadruge na novootvorenoj kvantaškoj pijaci gdje će zadrugari ubuduće raditi i međusobno sarađivati, upravo na ovom mjestu natovaren je i krenuo na put sigurnog plasmana prvi kamion kvalitetnog domaćeg proizvoda.

Suša je pričinila do sada veliku štetu paprici, koja zbog ožegotina na plodu ne može otići na preradu. Ništa bolja situacija ni sa ostalim kulturama koje rastu i razvijaju se na otvorenom. Mićo Živić kaže da na tržištu regiona postoji veliki interes za poljoprivredne proizvode iz Semberije, a posebno su traženi crvena paprika "roga" i odnedavno plavi patilidžan.

Otišao je ministar Mirjanić tokom boravka u Bijeljini i u obilazak farme muznih grla u Batković kod Ostoje Nikolića, koji je ukazao ministru na probleme s kojima se uslijed suše suočavaju i farmeri u Semberiji. Biće primorani kaže on da zbog nedostataka hrane smanjuju broj grla ali kao najveći nedostatak za obimniju i sigurniju domaću proizvodnju, naveo je Ostojim Mirjaniću nedostatak obradive zemlje.

Nakon Batkovića zaputio se ministar Mirjanić i u Vršane da bi se na licu mjesta uvjerio i kako u ovo doba godine funkcioniše Mesna industrija ZP Komerc. I vlasnik ove mesne industrije je obavjestio ministra kao i Ostojić da velikim proizvođačima nedostaje zemlje na kojoj bi proizveli dovoljno stočne hrane, za održavanje proizvodnje i njen razvoj.

Sudeći prema izjavama resornog ministra a kada je riječ o državnom zemljištu na području grada da će još preostalih 1000 hektara zemlje uskoro biti jasno definisano.

A kada je riječ o podršci, do sada su obezbjeđena sredstva za normalno funkcionisanje Javnog preduzeća "Protivgradna preventiva", zatim 1,5 miliona KM za podsticanje sistema za navodnjavanje, isplaćeni su svi podsticaji iz 2014. godine, a za tekuću godinu isplaćeno je osam miliona KM podsticajnih sredstava. Očekuje se isplata 12 miliona KM za nadoknadu dijela štete od poplava iz 2014. godine.

Bijeljina ne ispunjava plan proizvodnje energije iz obnovljivih izvora

Bijeljini se prije nekoliko godina otvorila izvanredna prilika da oslanjajući se na potencijale koji su joj na dohvat ruke i ponuđeni na tacni, smanji zagađenost proizvodeći energiju iz obnovljivih izvora. Iako se na studijama izvodljivosti u početnoj fazi, kada je pao dogovor, a gradonačelnik Bijeljine potpisao sporazium o smanjenju zagađenja i povećanju energetske efikasnosti nešto po ovom pitanju i počelo raditi, već skoro godinu dana unazad, predviđeni plan doživljava stagnaciju, sa kojom pada u vodu i realizacija plana do 2020. godine, kada ističe vrijeme za zavšetak ovog posla. Do izražaja i ovaj put dolazi neodgovornost i nezainteresovanost gradske uprave koja za ove namjene iz gradske kase ove godine nije predvidjela niti jednu marku.

"Urađeno je tu dosta. Stvorene su predpostavke za realizaciju tih projekata. Problem je, što mislim da u poslednjih godinu dana malo se radi, ili, mislim, skoro ništa. Kao predsjednik Energetskog savjeta, ja nemam informaciju da se bilo šta radi. A do tog perioda je urađeno dosta, stvoreni su uslovi za realizaciju tog projekta i za ispunjenje tih ciljeva", rekao nam je Cvijetin Simić, predsjednik Energetskog savjeta Grada Bijeljina.

I u Forumu građana Bijeljine smatraju neozbiljnim bilo kavu zamišljenu realizaciju nekog projekta od strane gradske uprave, ako za te namjene nema sigurne raspodjele novca iz gradske kase.

"Ako se i jedna proekcija može zasnivati na nekim realnim činjenicama, a to su budžetske stavke. Koliko ja znam u projekciji budžeta nema novca za finansiranje takvih programa i projekata. Jedan jedini projekat koji je urađen, što se tiče grada, je urađen daleke 1986. godine, kada je urađena investiciona studija grijanja grada na bazi geotermalne energije, a potom je tu studiju nastavila Banja Dvorovi da razvija izgradnjom bušotina i izradom projekta toplifikacije grada.", rekao je Svetislav Stevanović, predsjednik Foruma građana.

Izrađene su ranije studije o korištenju geotermalne energije, solarne energije, bio mase, toplifikacije grada i studija o rekonstrukciji javne rasvjete. Svi preduslovi su stvoreni, i dok ističe vrijeme predviđenog roka, konkretni rezultati se još ne vide.

Ni projekat u koji je grad ušao sa GIZOM koji finansira njemačka vlada preko organizacije za tehničku podršku u okviru kojeg je Bijeljina dobila program za praćenje energetske potrošnje nije realizovan jer podataka o tome još uvijek nema. Iz svega navedenog vrlo je izvjesno da grad neće ispuniti ovu obavezu, pa se postavlja pitanje šta može izgubiti? Simić ističe da onda se neće moći povući sredstva koja je moguće povući iz tih oblasti za ralizaciju tih projekata. Jer niko sam neće doći ovde da realizuje te projekte, to moraju institucije grada Bijeljina uraditi.

Rok za realizaciju studije toplifikacije ističe 2030.godine, na drugoj strani zastoj jer do ovog momenta nije ni usvojena. Razvojna strategija zahtjeva drugu koncepciju da bi se primjetili pozitivni rezultati, kažu u Forumu građana.

Osim što bi se smanjilo zagađenje grada i energetska potrošnja, građani bi izdvajali i manje novca za grijanje tokom grejene sezone. Međutim, čini se da oni koji bi trebali misliti o tome u najvećoj mjeri, nisu zainteresovani da rješavaju ili bar ublaže probleme svojih građana. Bez obzira što postoje i tehničke, a i finansijski opravdane mogućnosti, početnih sredstava niti konkretnog rada nema iz gradske uprave.

Pretplatite se na RSS feed

Društvene mreže