log in

Članci poređani po datumu: ponedeljak, 22 jun 2015

Vratio omladinu u selo i ostvario dugogodišnji san

U najljepše doba godine kada priroda odiše punim plućima i kada iz svake njene pore izbija dah za životom, roje se mili unazad i dopuštaju čovjeku da bolje pogleda šta je iza sebe ostavio. U prelijepom ambijentu, gdje vodu u vještačkom jezeru, prepunom ribe na momenat probudi i zatalasa nestašan ali prijatan proljećni vjetar, gdje tišinu vrijedno razbija čovijek uređujući teniski teren, odmah tu dolinom odjekuju lagane note uz nešto jači osmijeh putnika namjernika koji su s ciljem tu zastali da bi ulovili po neku ribu i napravili nekoliko poteza veslom. Pokoji zvuk koji razdragan izlazi iz prirodne fabrike kiseonik, tjera vas da skrenete i odete dalje kuda vas zana odvesti uređena šumska staza. Govorimo vam o sportsko-rekreativnom izletištu u Ljeljenči čiji je inicijator u svojoj namjeri uspio, upravo težeći da čuje i vidi ovo što vi upravo gledate i čujete.

Da bi uredio ambijent dostojan čovijeka trebalo je uložiti mnogo, priča nam Milorad, i vremena i rada, a i novca. Međutim, na mjestu gdje svako okalemljeno i zasađeno drvo za sebe priča neku korisnu životnu priču i dok svaki pedalj zemlje odiše slobodom, vrata Miloradove kapije su svima otvorena i ništa se do sada uloženo s tim ne može uporediti.

Na 55.000 kvadratnih metara zemlje treba uraditi mnogo toga, ali priznaje Milorad da mu je najteže urediti starinsko voće i ukrasno drveće.

A život na selu zahtjeva od vas da ga svakodnevno uređujete po svom nahođenju, da radite, obrađujete i uređujete zemlju, pružajući joj od sebe dovoljno da bi vam ona više uzvratila. Kod Milorada se i u ovome uspjelo, nema kaže biljke koja nije u Ljeljenči uspjela.

I dok Milorad slijedi svoj plan koji je zacrtao, koračajući ujednačenim korakom ka tom cilju, supruga Savka je posao u poljoprivredi prihvatila sa oduševljenjem. To još priča nam ona ispunjava dan jer je svemu sa velikom odgovornošću pristupila.

I tako prošetasmo i mi kroz ovu oazu mira, uvjerismo se da su u ovo doba godine predjelom zagospodarili najljepši mirisi i šarenilo prirodnih boja, pomislismo pri odlasku, vrijedilo bi ponekad svratiti u Ljeljenču.

Više, svakako, pogledajte u videu u prilogu.

Ima li uspjeha u tradicionalnom načinu proizvodnje?

Dok mnogi jure da obrnu novac u poljoprivredi, da postignu kvalitet i zadovolje apetite tržišta, da primjene svu agrotehniku u poslu na njivama, da spriječe korove, biljne bolesti i štetočine pesticidima, da mineralnim đubrivima nahrane zemlju, ima i onih koji još uvijek od tradicionalnog načina proizvodnje ne odustaju.

Dok jedni tvrde da bez tretiranja nema uspjeha u savremenom agraru, drugi ne pridržavajući se ove definiceije u praksi ubiraju kvalitetan i dobar rod. Poljoprivrednika koji se opredijelio da proizvede dovoljno količina povrća koje kaže on godišnje mogu ishraniti četvoročlanu porodicu našli smo u Donjim Zagonima.

Dok biljka sama osluškuje i spoznaje prirodu u kojoj raste i razvija se, dobija moć da srodivši se sa uslovima uzgoja odoli svakoj opasnosti koja bi je mogla u potpunosti uništiti.

I upravo pomjeranjem plastenika sa jednog mjesta na drugo počinje borba sa bolestima koje danas najčešće napadaju povrtlarske kulture. Pobjedu je ovaj postupak do sada uvijek donio, kaže ovaj poljoprivrednik i objašnjava na koji način vrši prihranu koju biljke crpe iz zemljišta.

Ljiljan tvrdi da biljku treba vratiti u prirodne uslove gajenja, pripremati je za tu borbu, jer, kaže, da ga je iskustvo naučilo da najnježnija biljna vrsta u prirodi može nadjačati one druge od kojih joj vreba opasnost.

Dok mnogima probleme stvara krompirova zlatica, Ljiljan ni sa njom nema velike muke s obzirom da na drugačiji način sadi i krompir. 

Osim što nam je rekao da svaki posao u polju radi na njemu svojstven način, ovaj poljoprivrednik je na svom imanju uzgojio i suncokret jer od namjere da u sopstvenoj režiji proizvede ulje još uvijek ne odustaje.

Ljiljan kaže da mu veliki novac za ovakav način poljoprivredne proizvodnje nije potreban, ono što mu jedino treba jeste sjeme i obradiva zemlja. Onima koji se odluče da slijede njegov primjer savjetuje da ne proizvode na velikim površinama jer tako se, kaže, najlakše prenose biljne bolesti. Takođe, napominje da se na to isto mjesto nikada dva puta ne stavlja ista kultura. Pridržavajući se ovog recepta on je uspio proizvesti zdravo i ukusno povrće.

Izjavu i savjete ovog proizvođača možete pogledati u videu u prilogu.

Još uvijek upitna otkupna cijena pšenice

Sudeći po izgledu žitnih semberskih polja pod pšenicom čije zlatno žuto klasje lagano njiše junski povjetarac, približio se rok žetve ove najbitnije ratarske kulture. Uzgajivači pšenice u Semberiji očekuju izuzetno dobar kvalitet zrna, ali ih uprkos trenutno pozitivnoj slici polja brine otkupna cijena pšenice jer još uvijek niko od mlinara ne nagovještava niti predlaže kolika bi cijena itekako bolje pšenice u odnosu na predhodne godine mogla biti nakon ovogodišnje žetve.

Iako je prošla 2014. godina donijela loš rod i kvalitet pšenice, proizvođačima su pri ruci za otkup bili mnogi i mlinovi i vlada i lokalna zajednica. Došlo se do realne cijene i sva pšenica koja se tada uspjela sakupiti po semberskim poljima koja su bila ugrožena vodom otkupljena je po 35 pfeninfa. 

Da bi požnjeli kvalitetnu pšenicu morali su poljoprivrednici primjeniti potrebnu agrotehniku u ovoj proizvodnji, međutim, na kvalitet zrna u najvećoj mjeri uticale su vremenske prilike.

Iako su poljoprivrednici dočekali isplatu decembarske premije za mlijeko, te nadoknadu za ponovnu sjetvu i isplatu prve tranše novca za štetu koju su pretrpjeli u poljoprivredi prošle godine, još uvijek čekaju na isplatu premije za pšenicu.

Proizvodnju pšenice kao i svaku drugu proizvodnju na domaćem terenu guši i nelojalna konkurencija te prekomjeran uvoz iz regiona, što opet predstavlja jedan od gorućih problema kažu poljoprivrednici o kojem su uvijek spremni da govore.

A da li do konkurentnosti u proizvodnji pšenice mogu stići oni koji ulože više novca ili opet sa druge strane to i nije tako. Ranije se u ovu proizvodnju najmanje ulagalo tvrde proizvođači ove važne ratarske kulture, međutim, svako vrijeme nosi, kažu, i neko novo breme, čini se u posljednje vrijeme ono s kojim se teško nositi.

A da bi došli do osiguranja morali bi poljoprivrednici biti jači, organizovaniji i onako kako to oni vole reći dočekati vrijeme da finansijski stabilniji stanu na svoje noge. Do sada predstoji im da razmišljaju o žetvi i otkupu pšenice. 

Savjeti stručnjaka o poljoprivredi

Na području Semberije proteklih dana palo je do 30 litara kiše po metru kvadratnom, što je prijalo svim kulturama. Stručnjaci kažu da je kiša došla u pravi čas jer su zemlju već dovoljno isušile visoke dnevne temperature. Međutim, da bi zemljište u potpunosti bilo zasićeno vlagom potrebna je još po neka kap kiše.

Poljoprivrednici koji su strna žita zasijali u optimalnom roku krenuli su posao na njihvama obavljati redom, pa je tako uslijedila i žetva ječma koja je bila nešto intenzivnija počektom prošle sedmice, međutim, kiša je prekinula ovaj posao.

Jun su uglavnom do sada propratili sunčani intervali, dnevne temperature su prelazile i trideseti podiok, pa će ove godine za razliku od predhodnih i žetva pšenice početi ranije. Prinosi pšenice mnogo će zavisiti od obima posla i novca koji su poljoprivrednici ulagali od početka proizvodnje.

S obzirom da su svi poljoprivredni radovi već obavljeni u pšenici koja čeka na kombajniranje, stručnjaci kažu da bi joj sada odgovarale umjerene dnevne temperature.

Kukuruz je već u poodmakloj fazi svog rasta i razvoja, ponosno se zeleni na njivama dokazujući tako svoje dobro stanje u kojem se trenutno nalazi.

Povrtlarima stručnjaci savjetuju da u ovo doba godine obilaze svoje njive jer je povrće koje je zasađeno na otvorenom polju osjetljivo na svaku vremensku promjenu, koja može donijeti najezdu štetočina i bolesti.

Desetak dana poljoprivrednike dijeli od početka žetve pšenice, ako ih posluži vrijeme i zaobiđu nepogode, sa njiva će iznijeti zadovoljavajući, ali kvalitetan prinos.

Takmičenje u pecanju amputiraca iz regije

Udruženje sportskih ribolovaca "Riba" iz Bijeljine organizovalo je takmičenje u pecanju udicom na plovak za Udruženja amputiraca sa ove regije. Ovakav vid okupljanja bio je pun pogodak organizatora jer su svi učesnici oduševljeni uslovima koji su bili na reviru Pet jezera, gdje se održalo takmičenje.

Predsjednik udruženja "Riba" Miodrag Đukić zahvalio se učesnicima koji su učestvovali na takmičenju i koji su svojim prisustvom dopinjeli da ovo takmičenje dobije na značaju. 

Kada je riječ o rezultatima u pojedinačnoj konkurenciji najbolji je bio Slaviša Mačkić iz Bijeljine sa ukupnim ulovom od 3,48kg, a samo 30 grama manje imao je Milan Letić iz Balatuna, kome je pripalo 2 mjesto, treću poziciju po količini ulova imao je Salčin Mehić. U ukupnoj konkurenciji prvo mjesto osvojila je ekipa Bijeljina 2, sa ukupnim ulovom od 5,67 kg, druga je bila ekipa BN1 sa 4,89 i treće mjesto je pripalo ekipi iz Ugljevika sa 2,24kg.

Organizator je za sve učesnike pripremio plakete, a najbolji su dobili i pehare.

Više pogledajte u videu u prilogu.

Likovna kolonija - izložba slika

U bijeljinskoj Galeriji, u subotu, je otvorena izložba slika 5. likovnog saborovanja "Bijeljina - Brodac" koje je u proteklih pet dana okupilo tridesetak slikara iz Srbije i Republike Srpske.

Kustos Galerije i stručni saradnik saborovanja slikara u Bijeljini Milijanko MIholjčić rekao je da je ove godine znatno manji broj učesnika kolonije kvalitetom radova nadomjestio nekadašnju masovnost manifestacije.

U Galeriji je izloženo 60 slika po odabiru autora, koje su nastale u proteklih pet dana saborovanja, a urađen je i katalog izložbe.

Izložba će biti otvorena narednih mjesec dana.

Organizator likovne kolonije u Bijeljini je Turistička organizacija grada, a direktor Jovan Ljubojević kaže da je vrlo zadovoljan ovogodišnjim odzivom umjetnika, druženjem i izuzetnim kvalitetom slika koje ostaju u fondusu Turističke organizacije.

Među tridesetak umjetnika koji su proteklih pet dana slikali bijeljinske motive, najmlađi učesnici saborovanja su petnaestogodišnji Miljan i Radan Ilić iz Zvornika. Oni su već godinama članovi slikarske radionice u ovom gradu, a likovna kolonija u Bijeljini je njihovo prvo samostalno učešće na ovakvoj manifestaciji.

Više o ovom događaju pogledajte u videu u prilogu.

Obnova kuća u Balatunu programom UNDP-a

Program UNDP na prostoru Bosne i Hercegovine, u saradnji sa USAID na produčju BiH, obnoviće preko 350 kuća koje su uništene u prošlogodišnjim poplavama ili klizištima. Na području RS napravljen je projekat za 150 domaćinstava, a samo u Bijeljini su kandidovana 62 projekta. Četiri kuće na području Balatuna su već završene, a do kraja ove godine planirano je da još 16 porodica sa ovog produčja dobije nove domove.

Mještani Balatuna i Dvorova, čije će se kuće obnoviti pretežno su stanovnici koji su posle rata došli u Semberiju, a nakon prošlogodišnjih poplava većina njih i danas živi u tim kućama koje su totalno neuslovne za normalan život, tako da će im ova pomoć mnogo značiti.

Predstavnici UNDP su potpisali ugovore sa dvanaest porodica i ovih dana trebalo bi da se izabere izvođač radova, te da se krene sa gradnjom, koja je planirana da se završi do kraja godine.

Više o ovoj donaciji pogledajte u videu u prilogu. 

Pretplatite se na RSS feed

Društvene mreže