log in

Članci poređani po datumu: petak, 05 jun 2015

Projekat zapošljavanja roma

Oko 1000 lica romske nacionalnosti živi u Bijeljini, a od ovog broja do sada je zaposleno njih troje. Prije četiri godine kroz program novog zapošljavanja roma u čijem sprovođenju učestvuje i Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i Udruženje građana "Otaharin" u Bijeljini zaposlena je jedna osoba romske nacionalnosti, a današnjim potpisivanjem Ugovora o radu u sklopu ovog programa posao je u Udruženju "Otaharin" dobila još jedna romkinja.

Amira Alimanović je majka dvoje djece, do sada je bila redovan aktivista Udruženja "Otaharin", ali prvi put dobija zaposlenje u svojoj 31-oj godini života, kako nam je rekla zavšila je četiri razreda osnovne škole, ali tvrdi da na tome neće ostati i da namjerava dalje nastaviti školovanje, što će joj uz redovna novčana primanja biti mnogo lakše.

Za ovaj program izdvojeno je ove godine oko 150.000 maraka u Srpskoj i to su sredstva koja nisu utrošena sprovođenjem istog projekta prošle godine. Inače, godišnje se za program zapošljavanja roma koji u okviru akcije zapošljavanja lica romske nacionalnosti provodi Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice izdvaja oko 220.000 maraka. Međutim, postavlja se pitanje da li su ova sredstva dovoljna da bi ova lica lakše došla do posla i da bi se zaustavile njihove stalne migracije sa ovih prostora.

Kroz ovaj program u Republici Srpskoj posao će ove godine dobiti trideset lica romske nacionalnosti. 

Više o ovome pogledajte u videu u prilogu. 

41 godina maksilofacijalne hirurgije u Bijeljini

Maksilofacijalna hirurgija je hiruška grana koja se bavi oboljenjima glave i vrata. U njen domen spadaju povrede kostiju i mekih tkiva, infekcije, tumori (benigni i maligni), urođeni i stečeni deformiteti lica i vilica, kao i estetska hirurgija lica. U bijeljinskoj bolnici godišnje se obavi od 320 do 350 intervencija iz oblasti maksilofacijalne hirurgije, a ove godine se obilježava 41 godina otkako se ove intervencije obavljaju u bijeljinskoj bolnici. Prim dr Mladen Popović, maksilofacijalni hirug u penziji jedan je od onih koji su napravili prve korake iz ove zahtjevne grane hirurgije u bijeljinskoj bolnici.

Od tih pionirskih koraka prošlo je mnogo, a maksilofacijalna hirurgija i danas napreduje i razvija se.

Dr Tomo Kovačević, maksilofacijalni hirurg istakao je da se u bolnici danas obavljaju skoro svi hiruški zahvati. 

Dr Ružica Kozomara, profesor maksilofacijalne hirurgije na VMA u Beogradu povodom ovog značajnog jubileja održala je predavanje o oralnom karcinomu.

Maksilofacijalna hirurgija je nastala na temelju hirurgije vilica, u vrijeme Prvog svedskog rata, kad su nove vrste masovnih povreda zahtjevale da se u zbrinjavanje ranjenih uključe i stomatolozi. Lekari - hirurzi koji su se bavili rekonstrukcijom povreda kože lica i tela, kao i opekotinama, u Velikoj Britaniji i SAD su evoluirali u specijaliste plastične hirurgije. 

Više o ovoj temi, obavezno, pogledajte u videu u prilogu. 

Parastos poginulim borcima Druge semberske brigade

Druga semberska nastala je kao brigada iznikla iz naroda, kao potreba da se brani srpska teritorija, prvenstveno na području Brčkog, gdje je ova brigada tokom ratnih dejstava provela najviše vremena, ali pored Posavine, semberci su obišli i ratišta na Glamoču, Bihaću, Garhovu, Krupi, Ilijašu, Majevici i Hercegovačkom ratištu. 6.juna 1992. godine formirana je druga semberska laka pješadijska brigada kroz koju je tokom rata prošlo oko 5000 boraca a njih 138 je svoje živote ostavilo u temeljima Republike Srpske. 

Sve postavljene zadatke borci druge semberske brigade izvšavali su po naredbi komande Istočno bosanskog korpusa i niti jednom u toku četvorogodišnjih dejstava nisu izgubili niti dio teritorije. Prvi ratni komadant ove brigade bio je Blagoje Gavrilović, koji je preminuo prije četiri godine, a iako nije bio profesionalni vojnik, pamte se njegovi ratni uspjesi sa borcima Druge semberske brigade. Preživjeli borci, prijatelji, porodice poginulih i nestalih okupiće se sutra i odati počast svima onima koji nisu više sa nama.

Sutra će se u 9,30h služiti parastos poginulim borcima Druge semberske brigade, nakon toga izvršiće se polaganje vijenaca i cvijeća na spomen palim borcima na gradskom trgu, a zatim slijedi obilazak i polaganje vijenaca na spomenik palim borcima na gradskom groblju u Pučilama. 

I ove godine bez "Zlatnog kotilića Semberije"

Udruženje sportskih ribolovaca "Riba" iz Bijeljine, u okviru svojih redovnih aktivnosti, danas je spalilo 1000 metara dužnih, ribarske mreže koja je oduzeta u sklopu redovnih kontrola i sankcija u sprečavanju krivolova na području kojim gazduje ovo udruženje.

Za razliku od prošle godine, ovaj put je spaljeno duplo manje oduzete mreže, a za to postoji nekoliko opravdanih i realnih razloga.

Veliki broj ljubitelja dobrog druženja, zabave i pravog ribljem kotlića, obraćao se i našoj televiziji, a i članovima udruženja "Riba" sa samo jednim pitanjem da li će se nakon godinu dana pauze nastaviti manifestacije "Zlatni kotlić Semberije".

Ovom manifestacijom, dok je trajala, mnogo su se ponosili i putem nje promovisali Bijeljinu, u turističkoj ponudiu grada, a kao najodgovornije za prekid organizacije "Zlatnog kotlića Semberije" mnogi vide Turističku organizaciju Bijeljine.

Udruženje sportskih ribolovaca "Riba" iz Bijeljine i dalje će nastaviti svoje redovne aktivnosti, zaštitu ribljeg fonda i izdavanje ribolovačkih dozvola za tokove koje pokriva ovo udruženje. 

 

Ništa od nove zgrade Centra za socijalni rad?!

Izgradnja zgrade Centra za socijalni rad u čijem će se sklopu nalaziti i Centar za djecu sa posebnim potrebama, prema ranijim najavama iz gradske uprave trebala je početi u junu ove godine. Međutim, negdje se stalo. Građevinska dozvola za gradnju ove zgrade već odavno je pribavljena, ali se na izbor izvođača radova i početak posla još uvijek čeka. Kako saznajemo kočnica svemu je nedostatak novca, koji za ovu namjenu još uvijek nije obezbjeđen. Da bi otpočeli sa realizacijom obećanog posla u gradskoj ustanovi kažu da i oni čekaju priliv novca koji je preko japanske vlade obezbjedila međunarodna organizacija za migracije.

Na zajedničkom sastanku predstavnika gradske uprave, bijeljinskog Centra za socijalni rad i Međunarodne organizacije za migracije koji je održan ranije ove godine čvrsto je obećano da je Japanska vlada za izgradnju zgrade Centra za socijalni rad i dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama obezbjedila sredstva od 388.500 maraka, čelnici grada su tada istakli da će grad izdvojiti oko 200.000 maraka kako bi se u funkciju doveo dio zgrade namjenjen potrebama djece sa posebnim potrebama, za čiju potpunu izgradnju treba oko 600.000 konvertibilnih maraka. Danas u gradskoj upravi tvrde da njihov dio sredstava nije sporan.

Godinama je inicijativa bijeljinskog centra za socijalni rad, koja je vezana za potrebu izgradnje nove zgrade čekala na red kako bi došla na usvajanje pred gradski parlament, gdje je odluka o ovome uvažena još 2011. godine. Od tada do danas sve stoji kako je i bilo. Što se tiče dijela obaveza koje su bile u nadležnosti Centra, a vezane su za ovaj projekat, sve su blagovremeno ispoštovane.

Simeunović izražava nadu da će ranije postignuti dogovor biti na vrijeme u načelu ispoštovan iako su za kompletnu izgradnju nove zgrade Centra potrebna ogromna novčana ulaganja.

Prema ovome priča o izgradnji zgrade Centra za socijalni rad i dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama odavno se nije pomjerila sa mrtve tačke, a mnogi poslovi su od tada već trebali biti privedeni kraju kako bi se u ovom mjesecu kako je i planirano počelo sa izvođenjem prvih građevinskih radova.

Ono što je sigurno, montažna baraka, koja je izgrađena sedamdesetih godina, odavno je izgubila upotrebnu dozvolu jer je njen funkcionalni vijek prošao, dodatnu štetu joj je pričinila i poplava 2014-e, pa bi novi radni ambijent olakšao sve odgovorniji i teži posao radnicima Centra.

A prioritet za realizaciju ovog velikog i dugo najavljivanog posla je novac, koji je i zakočio početak radova, koji su bili predviđeni u ovom mjesecu. I dalje se postavlja pitanje, kada će biti obezbjeđen?

 

Pretplatite se na RSS feed

Društvene mreže