log in

Mnogi platama jedva uspiju da se prehrane: Građani BiH žive daleko lošije nego stanovnici zemalja regiona

Ocenite ovaj članak
(0 glasova)

Kad se u obzir uzmu prosječne plate i trošak potrošačke korpe za četvoročlanu porodivu, građani Bosne i Hercegovine žive lošijim standardom od stanovnika zemalja okruženja.

Statistika pokazuje da je u BiH prosječna neto plata 925, dok trošak potrošačke korpe iznosi oko 2.080 KM.

S druge strane, prosječna mjesečna zarada u Hrvatskoj kreće se oko 1.750, a sindikalna korpa nešto više od 2.100 KM, s tim da njome nisu obuhvaćeni troškovi obrazovanja i njege zdravlja, koji u BiH koštaju ukupno 370 KM.

Kad se ove stavke izbiju iz ukupnog troška korpe u BiH, nije teško izračunati da nas Hrvati u pogledu prosječne plate šišaju za preko 800 KM, dok su troškovi jedne njihove porodice, u poređenju sa porodicom u BiH, veći za 400 KM.

S druge strane, prosječna plata u Srbiji iznosi oko 905, dok se ukupni trošak četvoročlane porodice kreće oko 1.100 KM u što, međutim, nije uračunat izdatak za iznajmljivanje stana koji u BiH iznosi oko 250 KM. Dakle, prosječna plata u Srbiji jeste za 20 KM manja nego u BiH, ali su mjesečni troškovi tamošnjih porodica daleko manji nego troškovi porodica u BiH.

Kad je riječ o Crnoj Gori, prosječna neto plata je 1.000, a minimalna potrošačka korpa 1.250 KM. Mjesečni trošak prehrane crnogorsku porodicu košta nepunih 520 maraka, dok jedno četvoročlano domaćinstvo u BiH za hranu treba da izdvoji čak 835 KM.

Poslije hrane, porodice u BiH najviše novca mjesečno troše za stanovanje i komunalne usluge – 311 maraka, zatim za odjeću i obuću – 300, obrazovanje i kulturu – 253, prevoz – 138, održavanje domaćinstva – 120, te higijenu i održavanje zdravlja – 117 KM.

S druge strane, mnogi radnici u BiH zarađuju kudikamo manje od prosjeka, a najniže plate su u pružanju smještaja, te pripremi i usluživanju hrane – 568 KM, u građevinarstvu – 624, u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima – 632 KM.

Takođe, kupovna moć građani BiH konstantno je u padu, a uprkos tome što su nam plate daleko od evropskih, određene prehrambene namirnice plaćamo čak skuplje nego građani nekih država u EU.

Primjera radi, jednoj četvoročlanoj porodici u Njemačkoj mesečno je za hranu dovoljno oko 800 KM, koliko treba i porodici u BiH, s tom razlikom da je prosječna plata u Nemačkoj skoro četiri puta veća nego kod nas.

S obzirom na iznos prosječne plate u BiH, nije teško izračunati da su nam potrebne preko dvije zarade, da bismo podmirili mjesečne troškove života.

Takođe, građani BiH hljeb plaćaju tek 15 pfeniga manje nego Njemci i Hrvati, dok je litar mlijeka za čak 20-30 pfeniga skuplji nego u ovim državama. Još drastičnija je razlika u cijeni brašna, koje u BiH po kilogramu košta oko 1,2 KM, u Hrvatskoj 1,5, a u Njemačkoj tek 0,75 KM. U poređenju sa Njemačkom, kilogram šećera je kod nas jeftiniji za 15, ali nam je ulje skuplje za deset pfeniga.

Prosta računica pokazuje da Njemac sa prosječnom platom može da, na primjer, kupi 1,490 litara mlijeka, a građanin BiH tek 600 litara.

Zato ne čudi što se BiH, kada je riječ o kupovnoj moći njenih građana, ove godine našla na 40. mjestu, od ukupno 42 zemlje Evrope, a iza nas su ostali samo Makedonija i Moldavija. Razlog je upravo to što su mnoge osnovne životne namirnice u BiH skuplje su nego u zemljama EU, dok u pogledu plata kudikamo zaostajemo za evropskim primanjima.

U još teži položaj dovode nas učestala poskupljenja hrane, a unazad samo godinu dana cene nekih namirnica skočile su i za više od duplo.

I trgovci potvrđuju da je unazad godinu dana sve poskupilo, a posebno voće i povrće, koji nikad nisu bili skuplji.

– Cijene ostalih prehrambenih namirnica su za godinu dana, linearno, otišle za nekih deset odsto. Činjenica je da je sve više onih koji u nabavku dolaze po tek nekoliko najjeftinijih namirnica. Kupe hljeb, nekoliko jaja, malo krompira i makarona, i to je to. Kad odluče da se počaste mesom, uglavnom je riječ o par stotina grama piletine. Kupuju i po jednu krmenadlu ili komadić nekog drugog mesa, jer nemaju para za više. Od suhomesnatih proizvoda pazare one najjeftinije, jer im kućni budžeti ne dozvoljavaju nešto drugo –  kažu trgovci.

Konstantno među najsiromašnijima u svijetu

S obzirom na navedene podatke, ne čudi što je BiH iz godine u godinu rangirana kao jedna od najsiromašnijih zemalja svijeta.

I analiza Eurostata pokazala je da BiH u pogledu potrošnje po stanovniku kudikamo zaostaje za zemljama EU i kandidatima za članstvo u ovoj uniji. Prema procjenama Evropske statističke kancelarije, stvarna individualna potrošnja iskazana paritetom kupovne moći u BiH iznosi 41 odsto prosjeka EU.

Takođe, na listi najbogatijih zemlje svijeta BiH se ove godine našla na neslavnom 96. mjestu kada je riječ o BDP-u, sa 13.513 dolara po stanovniku, što nas je opet svrstalo u sami vrh najsiromašniji država.

(SrpskaInfo)

Društvene mreže