log in

Članci poređani po datumu: ponedeljak, 12 oktobar 2015

Ponovo počeo otkup mlijeka gdje je pronađen aflatoksin

U jednoj od desetak otkupnih stanica u Amajlijama, utvrđena je prije desetak dana povećana koncentarcija aflatoksina u mlijeku, štetna za zdravlje ljudi i životinja, zbog čega su neki proizvođači bili isključeni iz otkupa. Situacija na terenu se već popravlja, a ranije isključeni mljekari vraćeni su u lanac otkupa, kaže Savo Dikić koji u ovom selu dnevno otkupi oko 900 litara mlijeka. 

Zbog suše, u mnogim domaćinstvima kukuruz je lošeg kvaliteta i podložan pojavi mikotoksina. Ali, preventivnim kontrolama sprečava se ulazak kontaminiranog mlijeka u preradu , a dodavanjem adekvatnih preparata u stočnu hranu  farmeri mogu smanjiti procenat mikotoksina.

Kontrole stočne hrane I mlijeka na skoro svim farmama u Semberiji biće intenzivno provođene I narednih dana, poručuju iz Banjalučkog Veterinarskog instituta Dr Vaso Butozan.

"PROTfEST": Bogat program za ljubitelje alternative

Osnivanje pozorišno-muzičkog festivala „PROTfEST“ u Bijeljini predstavlja odgovor umjetnika zajednici koja nema pozorište, a željna je predstava, muzike, lijepe riječi i drugih dešavanja koja su deficitarna. Ovako su organizatori festivala, glumci teatra Ubuntu  ukratko objasnili svoju ideju. Tokom 6 dana festivala naši sugrađani, sa akcentom na mladu populaciju, imaće priliku da , pored predstava i muzike posjetioci mogu da pogledaju i poslušaju promociju nekih knjiga bijeljinskih pisaca.

Na festivalu će, pored predstava bijeljinskih glumaca biti odigrane i predstave nekih pozorišta iz regiona. Tu su naravno i muzički gosti, od kojih su organizatori izdvojili Ramba Amadeusa, koji će kroz svoje Veče glomazne poezije objediniti muzički i pozorišni dio.

 

PROTfEST se održava od 15. do 20. oktobra u Centru za kulturu gdje možete i kupiti ulaznice.
Ulaznice možete kupiti i rezervisati i na facebook stranici teatra Ubuntu-a.

Više pogledajte u videu.

Život na kredit - mladi se sve češće zadužuju

Podizanje kredita za kupovinu stana i automobila, za pokretanje vlastitog biznisa, ili neku drugu namjenu realnost je većine građana u Srpskoj.  Prema nekim podacima, svaki građanin BiH zadužen je kod komercijalnih banaka i mikrokreditnih organizacija po 1.885 maraka, jer ukupna zaduženost stanovništva iznosi oko 7,3 milijarde maraka. U današnje vrijeme sve je više mladih koji se kreditno zadužuju, a tome u prilog govori činjenica da su studentski krediti i stambeni krediti za mlade bračne parove sve popularniji. Mnogim mladim bračnim parovima kredit je jedini način da se stambeno obezbjede. To potvrdjuju u agencijama za nekretnine gdje se, kako kažu, u posljednje vrijeme značajno povećao broj mladih koji traže stanove za kupovinu.

Banke im omogućavaju da po nižim kamatnim stopama i uz olakšice, podignu kredite. Krediti Investiciono razvojne banke Republike Srpske su najtraženija opcija za kupovinu stana, a mladi bračni parovi su beneficirana grupa kada je u pitanju odobravanje kredita.Naravno, i banke imaju svoje uslove i zahtjeve, pa zavisno od toga da li se kupuje stan u izgradnji, razlikuje se i obezbjedjenje.

Mladi bračni parovi prilikom kupovine stanova mnogo kalkulišu. Pokušavaju da za  što manju kvadraturu dobiju što funkcionalnije stanove, pa su najpopularniji oni od 45 do 60 kvadrata.

Ipak, ima i dobrih vijesti. Vlada Republike Srpske usvojila je nedavno informaciju o realizaciji posebnog programa subvencionisanja kamatne stope na stambene kredite za mlade i mlade bračne parove za period od 1. januara do 15. septembra ove godine. Za ove namjene u 2015. godini obezbijeđeno je 1.500.000 KM. Riječ je o tome da će država mladim bračnim parovima koji su već podigli kredite ili žele da podignu kredit mjesečno vratiti dio kamate koji su platili.

 

Ekonomisti upozoravaju da će se u budućnosti sve teže dolaziti do stana jer će ih biti manje u ponudi, a ekonomija koja ne pokazuje tendenciju rasta ne daje optimizam za porast ličnih dohodaka. Kada se sve uzme u obzir, život sa roditeljima ili podstanarstvo, takodje su opcije za mlade koji nemaju nekretninu ili nisu u mogućnosti da podižu kredite za započinjanje samostalnog života. 

Više, svakako, pogledajte u videu u prilogu.

u Semberiji pronađen aflatoksin u mlijeku

U lošoj godini za poljoprivredu, kakva je do sada bila i ova, nisu mogli farmeri ni očekivati da će se proizvodnje mlijeka na njihovim farmama odvijati bez problema. Naime zbog povećane koncentracije aflatoksina u mlijeku, u Semberiji  zaustavljen je otkup u nekoliko manjih farmi. Ovo je potvrđeno nakon laboratorijskih kontrola.

I otkupne stanice u Kojčinovcu redovno kontrolišu mlijeko, za sada aflatoksin u ovom mjestu nije pronađen, ali su kažu otkupljivači na oprezu.

Preventivnim kontrolama sprečava se ulazak kontaminiranog mlijeka u preradu, a dodavanjem adekvatnih preparata u stočnu hranu, farmeri mogu smanjiti procenat mikotoksina.

 

Od 100 uzoraka koji su ispitani u avgustu ove godine kod 38 nije bilo prisustva aflatoksina, dok su kod ostalih utvrđene neznatne koncentracije što je niže u odnosu na propisane vrijednosti, podaci su resornog ministarstva. Ovih dana treba da počne nova provjera koja će pokazati šta je uzrok kontaminacije stočne hrane u nekoliko semberskih domaćinstava.

Savjeti stručnjaka o poljoprivredi

Berba kukuruza u Semberiji se na većini parcela privodi kraju. Kako bi sačuvali rod koji je zbog suše umanjen od 30 a na nekim mjestima i do čak 70 odsto stručnjaci savjetuju ratarima da vode računa o pravilnom skladištenju ubranog kukuruza. Svaka ratarska kultura je zahtjevna na svoj način napominje struka i potrebno je slijediti sljedeće.

Oni koji su obavili berbu kukuruza, pripremaju oranice i kreću sa jesenjom sjetvom. Kakav će rod biti naredne sezone u velikoj mjeri zavisi od načina obrade zemlje u ovom optimalnom roku. Padavine će omogućiti klijanje i nicanje već posijanih kultura, ali i olakšati pripremu sjetvenih površina.

U ovom periodu je neophodno i zaoravanje đubriva u zemljište, savjetuju agronomi.

Agrotehnika može djelimično nadmudriti nepovoljne vremenske uslove pod kojima su  biljke primorane da  rastu i razvijaju se.

 

Ono što je sigurno pred poljoprivrednicima je veliki i odgovoran posao, a ako bude obavljen u skladu sa propisanim standardima, otvorena je i mogućnost za ubiranje dobrih rezultata na kraju proizvodne sezone.

Zemljište - najsigurnija i najtrajnija investicija

Koncesija se daje na period od 15 godina, a ukupna površina raspoloživog zemljišta od 117 hektara nalazi se u Patkovači i Ljeskovcu. Rok za dostavljanje ponuda je 45 dana od objavljivanja javnog poziva u Službenom glasniku Republike Srpske.

Ministrastvo poljoprivrede RS raspisalo javni poziv za dodjelu koncesije za korištenje poljoprivrednog zemljišta koje je u vlasništvu Srpske na području Semberije.  Ovo je tokom radne posjete Bijeljini još u avgustu najavio Resorni ministar Stevo Mirjanić koji je tada naglasio da će preostale površine državne zemlje na ovom području biti jasno definisane ali pod određenim uslovima. Zemljište je najsigurnija i najtrajnija investicija smatraju farmeri i ratari koji se bave ozbiljnom proizvodnjom u Semberiji, obrađuju znatne površine koje su im u posjed došle uglavnom putem zakupa. Nedostaje im tvrde zemlja na kojoj bi proizvodili dovoljne količine stočne hrane i već sada traže način kako da dođu do novih oranica.

Ovaj farmer obrađuje oko 1.090 dunuma zemlje  i to su uglavnom površine koje uzima u zakup kako bi obezbijedio dovoljne količine stočne hrane za  168 grla, što podsjeća nije isplativo.

Farma muznih grla Ostoje Nikolića je dobila rješenje od Evropske komisije i stavljena je na listu za izvoz mlijeka u Evropsku Uniju. Da bi ubuduće povećao nivo proizvodnje tome bi veća garancija bilo raspoloživo zemljište, za šta je potrebna izrada kako kaže korektnog pravilnika na osnovu kojeg bi poljoprivrednicima bilo ravnomjerno raspoređeno zemljište koje je u državnoj svojini.

Nikolić več razmišlja o intenzivnijem poslu, palnirao je kaže da još 70 junica ubaci u proizvodnju, međutim realizaciju plana osporava još jedna za poljoprivredu loša godina.

Međutim, proizvodnja mlijeka  kaže Ostoja zahtijeva konstantnu saradnju sa strukom i kvalitet koji ne smije doći u pitanje s obzirom da je i mlijeko sa ove semberske farme prešlo granicu i došlo do tržišta zemalja evropske unije. Ovaj pomak je donio farmerima još sigurniji otkup.

A kako bi mali proizvođači izdržali utakmicu sa većim od sebe neophodno je organizovanije zadrugarstvo kažu u Agrosemberiji ocjenjujući da su poljoprivrednici ušli u investicije ne vodeći računa da je za veću proizvodnju neophodna veća površina zemljišta.

Podsjećamo na području Semberije ima oko 50.000 hektara obradivog zemljišta koje je najvećim dijelom privatno. Stručnjaci procjenjuju da je već došlo vrijeme ukrupnjavanja posjeda.

 

 

Kupus bez podsticaja, ali na cijeni

Područje u kojem kupus uzgaja skoro svako seosko domaćinstvo odavno je postalo nadaleko prepoznatljivo po ovoj povrtlarskoj kulturi. Proizvodnja nije teška niti zahtjevna tvrde uzgajivači, ne žale se ni na potražnju jer svjetsko tržište vapi za ovim povrćem. Ipak sušna godina je pogoršala uslove uzgoja zbog čega je u Semberiji smanjen prinos kupusa, pa proizvedene količine ne mogu odgovoriti potražnji, s druge strane cijene semberskog brenda su na zadovoljavajućem nivou.

A bez podsticaja i sigurnih subvencija koji su povrtarima često najsigurnija zarada, teško je organizovati najskuplju i zahtjevnu proizvodnju.

Uz podsticaje koje uzgajivačii kupusa na ovu kulturu nikada nisu dobijali, proširile bi se i parcele pod ovim nadaleko traženim povrćem. Novu vrijednost i siguran obrt sredstava mogli bi povrtari ostvarivati za dva do tri mjeseca.

Ni od Agrarnog fonda na kupus nema podsticaja napominje Rade Jovičević, potpredsjednik Udruženja povrtlara RS.

Proizvodeći na ivici rentabilnosti od uzgoja semberskog kupusa mnogi su već odavno odustali. Za to vrijeme u korak sa savremenim agrarom na domaćim parcelama odomaćio se hibridni kupus.

Za razliku od kupusa koji je dostigao nakon suše solidnu cijenu, paprika i paradaiz su i u ovom smislu izdali povrtare.

 

Kako god ne kriju zadovoljstvo proizvođači kupusa u Semberiji jer su uspjeli i ove godine proizvesti kvalitetnu sirovinu za kojom vlada veliko interesovanje u jeku otkupa sezonskih kultura, koje su ključni faktor u pripremanju zimnice.

Zavšetak berbe kukuruza označio početak jesenje sjetve

Grabeći svaki dan bez padavina semberski ratari su vrijedno radili na njivama ubirajući ovogodišnji rod kukuruza i pripremajući oranice za jesenju sjetvu koja je na nekim parcelama počela sjetvom ječma i uljane repice, dok su drugi uspjeli zasijati i znatne površine hljebnog žita. Mladen Simojlović u Dvorovima je obrao kukuruz koji je već spreman za skladištenje. Prinos na parcelama uz riječne tokove ga nije razočarao, pa će i hrane za stoku biti dovoljno, dok će proizvedeni višak čekati na bolju tržišnu cijenu.

Iako nije navodnjavao parcele, primjene agrotehnike u atarima se Mladen striktno pridržavao što je i pokazalo sve svoje prednosti u sušnoj godini. Ipak da bi spremniji dočekao  proizvodne sezone u godinama koje tek slijede, odlučio je kaže da parcele obogati zalivnim sistemima.

Slijedeći optimalni rok jesenje sjetve na parcelama ovog domaćina biće najzastupljenija pšenica., a mjere koje je preduzelo resorno ministarstvo uticaće kaže i na povećanje obima proizvodnje pšenice.

Ove jeseni u Semberiji se planira sjetva na 16.000 hektara, što je za 500 hektara ili tri odsto više nego prethodne godine, Najveće prostranstvo u Žitnici Srpske pripašće pšenici, koja će biti zasijana na 12.280 hektara. Radiša Rikanović je na 175 dunuma zemlje već zasijao ovu stratešku kulturu.

Iako je za sjetveni repromaterijal na ovoj parceli dao 3.500 maraka i potrošio oko 700 litara goriva, sjetva tvrdi neće biti skupa.U jesenjoj sjetvi zasijaće Radiša 150 dunuma zemlje više u odnosu na predhodne godine.

Neki su sa jesenjim radovima na pola puta, bore se da oberu kukuruz koji je kažu spalila ovogodišnja suša, pa im se rad i trud koji su uložili u proizvodnju ove ratarske kulture neće isplatiti.

Suša je dodatno osiromašila poljoprivrednike, pa je izvijesno kažu da će morati ulaziti u nova kreditna zaduženja, kako bi obavili jesenju sjetvu.

Stručnjaci navode da bi prinos pšenice u Semberiji mogao biti udvostručen boljom primjenom agrotehničkih mjera koja izostaje zbog nedostatka novca kod poljoprivrednika. Ono što je sigurno proizvodnja će se zanoviti a u kojem obimu, sve zavisi od finansijske mogućnosti poljoprivrednih proizvođača.

 

Da li će svinjsko meso iz BiH završiti na ruskom tržištu?

Za Privredu  BiH je od velikog značaja što se iz ove zemlje već skoro godinu dana izvozi juneće meso u Tursku, što je za ovo vrijeme znatno povećalo proizvodnju i uzgoj teladi i na području Semberije. Sa većim problemima suočavaju se uzgajivači svinja koji nisu u mogućnosti da svinjsko meso plasiraju na sigurnija  tržišta.

Često se nameće pitanje kako spriječiti prekomjeran uvoz mesa i mesnih prerađevina iz zemalja okruženja i zaštititi domaću proizvodnju, koju nemilosrdno guši nelojalna konkurencija.

Za razliku od svinjskog mesa mlijeko iz BiH je nedavno zakucalo i otvorilo vrata zemalja Evropske Unije, kvalitet u proizvodnji potvrđen je od strane evropske komisije uglavnom na većim farmama u BiH. Međutim još uvijek nije došlo pravo vrijeme za sitne proizvođače, čini se da će na svojih pet minuta još sačekati.

Sušna godina nije farmerima donijela pojavu aflatoksina što se u ranijim godinama  identičnih po vremenskim prilikama ovoj dešavalo. Od 100 uzoraka koji su ispitani u avgustu kod 38 nije bilo prisustva aflatoksina, dok su kod ostalih utvrđene neznatne koncentracije što je niže u odnosu na propisane vrijednosti. Ni naknadnim provjerama uzoraka stočne hrane iz ovogodišnjeg roda nisu utvrđene povećane koncentracije aflatoksina, podaci su resornog ministarstva, što potvrđuju i poljoprivrednici.

Kako bi se smanjio uvoz stranih, a otvorio sigurniji put izvozu domaćih proizvoda trebali bi potrošači više cijeniti ono što je proizvedeno na teritoriji naše zemlje tako bi se potreba za robom iz inostranstva recipročno smanjivala. U suprotnom, i dalje ćemo uvoziti ogromne količine robe za čiju su nam proizvodnju resursi nadohvat ruke, tvrde stručnjaci.

 

Iako BiH ima više nego dobar poljoprivredni potencijal i za proizvodnju voća, povrća i žitarica, značajne količine najrazličitijih voćki na naše tržište dospijevaju iz država sa kojima ostvarujemo zanemariv obim trgovinske razmjene, poput Monaka, Egipta, Irana, Tunisa, Saudijske Arabije.Samo iz ovih zemalja smo od početka godine uvezli voća u vrijednosti skoro 8,5 miliona KM, dok povrće na naše trpeze dolazi i sa Sejšela i Tajlanda, te iz Surinama, Perua i Kirgistana. S druge strane, čak iz Vijetnama, Urugvaja i sa Malte uvozimo različite vrste žitarica.Ljubo Maletić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije, kaže za Press da je žalosno da stanovnike BiH hrane, poje i griju proizvođači iz bijelog svijeta, dok domaći jedan za drugim propadaju.Činjenica je da uvoz, uopšte, šteti domaćoj privredi. Ipak, jasno je da jedna država, htjela to ili ne, mora da se u inostranstvu snabdijeva robom koju sama ne može da proizvede. 

Kome pripada dio kolača ?

Odbornici gradskog parlamenta su raspravili i glasovima većine usvojili nacrt o suficitu od 3,8 maraka koji se pojavio u gradskom budžetu.Već je poznato da će veliki dio ovog iznosa otići za pokrivanje deficita napravljenog 2012-e godine koji dostiže visinu od oko 5 miliona maraka.. Građani nisu bili u prilici niti ih je neko pitao tvrde gdje bi trebalo uložiti novac koji se pojavio kao višak u gradskoj kasi. Infrastruktura u bijeljinskim mjesnim zajednicama, gradu za koji mnogi tvrde da se veoma brzo razvija nije na zavidnom nivou.. Mještani pričaju da ih se nadležni sjete samo u izbornim godinama, tada kažu obično govore i plješte prazna obećanja, nakon izbora sve rečeno pada u vodu.

Prema riječima naših sagovornika u mjesnim zajednicama nedostaje mnogo toga, loši i neuređeni putevi vape za rekonstrukcijom, dotrajale zgrade kulture i obrazovanja po semberskim selima godinama niko osim ljudi koji tu žive ne primjećuje. Sela su tvrde mještani zapuštena a veoma brzo će biti i napuštena jer mladi nemaju motiv i ne vide razlog da ostaju onde gdje su rođeni.

U narednih desetak dana o nacrtu rebalansa budžeta Bijeljine raspravljaće se i na javnim raspravama, kome će pripasti dio kolača biće poznato do kraja oktobra kada se očekuje i usvajanje ovog nacrta.

Pretplatite se na RSS feed

Društvene mreže