log in

Članci poređani po datumu: utorak, 27 oktobar 2015

Vrijeme pogoduje jesenim poljoprivrednim radovima

Početak protekle sedmice nije mnogo obećavao ratarima, sjetva ozimih kultura morala je na kratko biti odgođena. Pogodnije vrijeme za radove u polju dočekali su ratari pred kraj sedmodnevnog  perioda, intenzivnije su krenuli sa  obradom zemlje, pa zatim i sjetvom pšenice za šta već odmiču optimalni rokovi. Međutim, nemaju proizvođači razloga za zabrinutost kaže struka i uvjerava da će veliki jesenji posao biti nastavljen narednih dana, pa i u prvoj dekadi novembra mjeseca. Kiša koja je pala na područje Semberije obezbijedila je oranicama dovoljne količine vlage, što će dodatno olakšati posao ratarima, u nešto nepovoljniju poziciju padavine su stavile one koji još uvijek nisu obrali kukuruz, koji je do sada obran sa oko 60 odsto poljoprivrednih površina.

S obzirom na veliki posao koji poljoprivrednici obavljaju na njivama tokom jesenjih radova, stručnjaci tvrde da će i sjetva biti zadovoljavajuća, kada je u pitanju primjena agrotehnike uz koju je obavezan i pravilan odabir kvalitetnog sjemena, ali u velikoj mjeri i predhodno obavljena analiza zemljišta.

S druge strane oni usjevi koji su zasijani početkom optimalnog roka daju od sebe prve izdanke, koji su s obzirom na aktuelne vremenske prilike u dobrom stanju.

 

Kada je riječ o tome u kojem će obimu biti obavljena ovogodišnja sjetva ozimih kultura, stručnjaci kažu da je još uvijek rano za sigurne procjene jer je sjetva na većini parcela u posljednjoj dekadi oktobra mjeseca tek na početku.

Proizvodnja kvalitetne paprike u Crnjelovu se isplatila

Uzgajivači paprike u Crnjelovu kažu na samom kraju proizvodne sezone da im se ove godine posao isplatio. Iako su im visoke dnevne temperature tokom dugog sušnog perioda nametnule veći obim posla, uspjeli su proizvesti robu odličnog kvaliteta za kojom vapi tržište. Borba za kvalitet je duga i zahtjevna, ali je tvrde vrijedilo svako ulaganje, bez obzira na činjenicu što su ih na njivi dočekali manji prinosi u odnosu na one kakve su znali ubirati iz svojih atara u dobrim poljoprivrednim godinama.

“Prihrana na vrijeme i kvalitetna prihrana provjerenih proizvođača, tretmani, odnosno prskanje na vrijeme odrađeno smanjuje upotrebu hemije i efekat je 100%”, rekao nam je Nenad Nikolić, poljoprivredni proizvođač iz Crnjelova.

Nije Nenad proizvodnju sveo samo na uzgoj paprike, ona je kaže u plastenik došla nakon što je predhodno proizveo zahtjevne krastavce koji su imali dobru prođu na tržištu. Na površini od oko tri hektara pod plastenicima našle su se i druge povrtarske kulture. Među njima i sa dobrom cijenom koja je ovom proizvođaču donijela dobru zaradu ipak se izdvojila paprika.

Dok se mnogi uklanjaju od uzgoja paprike roge na ovim prostorima  ovaj proizvođač se tog posla u Crnjelovu prihvatio još 1998. godine  a ni danas od njega ne odustaje.

Rasadu Nenad proizvodi u sopstvenoj režiji, a sudeći po kvalitetu roda vrlo uspješno.

Kupci su prepoznali kvalitet domaće proizvodnje kaže Nikolić, pa se ne brine za plasman povrća koje je u najvećoj mjeri prodao na kvantaškoj pijaci, a u prilog ide i činjenica što se na ovom mjestu i ne čeka dugo na naplatu onoga što su s velikim trudom i ulaganjima proizveli vrijedni ljudi. S obzirom da povrće proizvedeno na imanju Nikolića ne završi u preradi nema ni podsticaja, ali s druge strane kvalitet pravda isplativost ovog posla, pa tako i sigurnu zaradu.

Priznaje ovaj proizvođač osjetljivih biljnih vrsta da su ulaganja u povrtarstvo u odnosu na ratarsku proizvodnju često veća i do deset puta.

 

U povrtarstvu posla ima tokom cijele godine priča nam Nikolić kojeg u plastenicima pred sami kraj proizvodne sezone očekuje još posla. Bijelu papriku će kaže brati još koji dan, dok papriku rogu treba brati još najmanje dva puta da bi i njen posljednji ovogodišnji rod izašao iz plastenika i na kraju dospio na sigurno tržište.

Mljekarima najveći problem neredovni podsticaji

Ugledni semberski farmeri žure da obave jesenje radove na vrijeme, kako bi obezbijedili dovoljne količine stočne hrane što je i osnovni preduslov da bi proizvodnju mlijeka održali na zadovoljavajućem nivou. Nebojša Đokić u Dvorovima uzgoio je 114 muznih grla za koje je već sada prinuđen da kupuje kabastu hranu.

Isplativost ovog posla vide mljekari u redovnijoj isplati premija, što bi farmerima obezbijedilo sigurniju naplatu proizvodnje, a s tim i znatno manja kreditna zaduženja u koja su često prinuđeni da ulaze.

Kontrola stočne hrane u ovo doba godine, a nakon dugog sušnog perioda je neophodna smatra ovaj farmer pa se toga i pridržava. S toga svakodnevno preko kapija ove domaće farme izlazi mlijeko ekstra kvaliteta.

Iako ima ozbiljne namjere da poveća broj grla, a s tim i kapacitet farme Nebojša kaže da mu realizaciju tog posla onemogućava nedostatak obradivih površina koje su velikim proizvođačima neophodne kako bi za potrebe farme proizvodili godišnje dovoljne količine stočne hrane.

 

Sigurno je da se trebaju stvarati povoljniji uslovi za razvoj mljekarstva, proizvodnju i plasman mlijeka i mliječnih proizvoda jer je upravo ova grana poljoprivrede za Srpsku jedan od najvažnijih segmenata poljoprivredne proizvodnje.  

Mljekara "Dule" objedinjila proizvođače mlijeka Semberije i podmajevičkog kraja

Stočarstvo je okosnica razvoja poljoprivrede u našoj zemlji jer pokreće sve ostalo. Kao najunosnija poljoprivredna grana stočarstvo u ukupnom prihodu svake zemlje u proizvodnji hrane učestvuje sa 65%. Od toga najveći dio pripada govedarstvu, te proizvodnji i preradi mlijeka. Kako je danas i u kojem obimu organizovana ova proizvodnja na domaćem terenu najbolje svjedoče mljekare koje su uspjele da se sa domaćim proizvodom održe na tržištu bez obzira na u novije vrijeme ogromnu konkurenciju. U podmajevičkom kraju od 2000. godine postoji i radi mljekara Dule koja je na jednom mjestu objedinila proizvođače mlijeka iz semberskog i podmajevičkog kraja. Dnevni ulaz mlijeka trenutno iznosi oko 10 tona što predstavlja pozitivan podatak s obzirom na činjenicu da se godinama unazad smanjuje broj muznih grla, a s tim i proizvodnja mlijeka u Srpskoj.

Kvalitet domaćeg mlijeka potvrđuju na tržištu pred kupcem i cijenjeni proizvodi koji svakodnevno izlaze iz pogona ove mljekare. Za dobar kvalitet sirovina je najbitnija tvrde tehnolozi pod čijim je nadzorom najosjetljiviji dio prerade, s toga su rigorozne i česte kontrole mlijeka na prisustvo mikotoksina čemu je u najvećoj mjeri kumovala sušna godina.

Sa stanovišta higijenske ispravnosti i bezbijednosti hrane proizvodi mljekare Dule koji se nalaze u maloprodajnim objektima su u potpunosti sigurni, a svaki od njih za sebe zahtijeva odgovarajući kvalitet mlijeka.

Sarađujući sa oko 300 kooperanata redovnost otkupa, a ni količine otkupljenog mlijeka nikada nisu dovedene u pitanje. Ni kada je riječ o otkupnim cijenama kojima se kalkulisalo u posljednje vrijeme u mljekari Dule  je i ovaj osnovni ključ saradnje sa proizvođačima odavno jasno izdefinisan.

 

Mlijeko ekstra kvaliteta dostiže s razlogom i veću cijenu, jer je u preradi već ranije predodređeno za najkvalitetniji gotov proizvod.

 

Izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda na tržišta zemalja Evropske Unije nije prioritet za ovu domaću mljekaru, bar ne u narednih godinu dana, za to vrijeme intenzivno će se raditi na  proširenju plasmana proizvoda na domaćem terenu.

Da bi se održali svi koji su uključeni u lanac mljekarskog sektora koji se najčešće i nalazi na udaru uvozničkih lobija potrebna je konkretnija zaštita domaće proizvodnje.

Za vrijeme ovogodišnje suše na farmama je dolazilo do pada proizvodnje mlijeka što su u određenom obimu osjetile i mljekare, međutim proizvodnja se s obje strane uspjela održati i sačuvati, čemu je najbolji svjedok svakodnevni organizovani otkup mlijeka sa farmi podmajevičkog kraja  i u krajnjoj liniji njegova redovna prerada kojoj predhodi obavezna analiza mlijeka na prijemnoj rampi ove mljekare.

Kasni jesenja sjetva

Poodmakao je optimalni rok predviđen za sjetvu pšenice. Međutim kiša koja je i u Semberiji padala početkom druge dekade oktobra mjeseca nije dozvolila poljoprivrednicima da uđu u njive i da privedu kraju veliki jesenji posao. I berba kukuruza kojeg još uvijek ima na oko 40% poljoprivrednih površina  intenzivnije je počela tek početkom vikenda kada je došlo do postepene stabilizacije vremenskih prilika. Ovaj posao ne napreduje bez problema uvjeravaju ratari jer ga osporava visok nivo vlage, zbog toga će kažu mnogi i kasniti sa jesenjom sjetvom. U ovom momentu neophodna im je kažu samo jedna sedmica bez padavina kako bi sustigli do sada propušteno.

Do sada je u Semberiji zasijano u jesenjoj sjetvi oko 10% oranica tvrde poljoprivrednici i uvjeravaju da ni soja sa nekih semberskih polja još uvijek nije obrana.

Kasniji početak jesenje sjetve zahtijeva i upotrebu veće količine sjemena.

Cijene sjemenske pšenice su dosta veće u odnosu na one u okruženju kažu poljoprivrednici  ali se zbog subvencija resornog ministarstva koje ih sleduju ako sjeme hljebnog žita kupe na domaćem terenu trude da iznađu mogućnost i obezbijede sredstva za nabavku sjetvenog repromaterijala, međutim neće, tvrde, u toj prilici zbog finansijske nemogućnosti biti većina poljoprivrednika koji već na sebi nose teret kreditnih zaduženja.

S obzirom da odmiče optimalni rok jesenje sjetve postavlja se pitanje s obzirom na do sada zasijane površine, da li će biti ispunjen plan sjetve u Semberiji prema kojem se uzimajući u obzir procjenu gradskog odjeljenja za poljoprivredu očekuje da će biti povećan obim sjetve za oko tri odsto?

 

Visoke cijene repromaterijala, male sjetvene površine, te kvalitet zemljišta sve su to faktori koji u mnogome utiču na nerentabilnost proizvodnje pšenice u našoj zemlji stav je nekih poljoprivrednih udruženja , a potrebe Srpske za pšenicom su oko 250.000 tona na godišnjem nivou, važno je podsjetiti i da je prošle godine proizvedeno oko 90.000 tona pšenice.

Više pogledajte u prilgu.

Pripremila: Miroslava Perendija

Impuls Bijeljina

Otvaranjem izložbe u Muzeju Semberije, Udruženje žena sa invaliditetom „Impuls“ krunisalo je projekat "Puls" koji je započet u maju ove godine.

U okviru projekta formiran je centar za obuku u izradi kućne radinosti, a ove aktivnosti realizovane su u okviru UNDP-ovog projekta „Jačanje lokalne demokratije/ LOD IV" kojeg finansira Evropska unija iz sredstava Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) u iznosu od 2 miliona eura. Realizacija projekta je obuhvatala obuke po oblastima koje su trajale 3 mjeseca dva puta sedmično ili dva mjeseca tri puta sedmično (ukupno 104 sati), po definisanom planu održavanja obuke.

Kroz centar je prošlo oko 50 korisnica, koje su stekle nova znanja i vještine.

Programom obuke po planu su bile obuhvaćene osobe ženskog pola koje pripadaju uglavnom socijalno ranjivoj populaciji i nezaposlenim, ali se kasnije razvio i obuhvatio i studentkinje i sve zainteresovane za ručni rad. Inače, ova izložba će biti otvorena do kraja oktobra. 

Kako je bilo na izložbi pogledajte u videu u prilogu.

Piše: Ivana Pejičić

Otkriven novi alat za obijanje automobila u Bijeljini

Na mail adresu naše redakcije stiglo je ovih dana obavještenje iz jednog od ključ servisa u gradu u kojem navode da su se nedavno susreli sa neobičnom pojavom obavljajući svakodnevne poslove. Naime, u obavještenju koje je u posjedu naše televizije, navode da su u bravi od Golfa V koju im je vlasnik, nesluteći koliko je imao sreće, donijeo na popravku, posle pokušaja da riješe problem, utvrdili da je u bravi zalomljen dio od profesionalnog alata za otvaranje i dekodiranje brava. Riječ je o takozvanom turbodekoder, koji se, prema navodima zaposlenih očigledno našao u rukama, srećom, neiskusnih lopova.

Tragom ove informacije posjetili smo zanatsku radionicu ključ servisa gdje nam je ovo i potvrđeno, a o svemu su, kažu, obavjestili i nadležene. 

"Bilo je jasno da se radi o turbodekoderu, koji se pojavio prije 4-5 godina i koštao je 1.000 eura. To je za nas ključare bilo tehnološko čudo i nevjerovatno da je neko uspjeo tako nešto da napravi. U jednom potezu i otvori vrata i kad ih otvori automatski isčita šifru brave i ostaje šara ključa koju može da koristi dalje za kontakt i za pravljenje ključa, što naravno ključaru može znatno da olakša posao, u situacijama kada je izgubljen ključ.", rekao je za našu Televiziju Dalibor Mićić, vlasnik Ključ servisa Bijeljina.

Zabrinjava činjenica, kaže Mićić, što su profesionalni alati, koji često mogu biti zloupotrebljeni od strane neovlašćenih lica lako dostupni i često se nude putem oglašavanja na internet portalima u Bosni i Hercegovini, što tvrdi, nije slučaj u Srbiji i zemljama okruženja. Važno je napomenuti da prema propisanim zakonskim regulativama ovakve vrste alata bi trebalo da budu dostupne samo ovlaštenim servisima. 

U Centru javne bezbjednosti Bijeljina nam je potvrđeno su u prvih devet mjeseci ove godine evidentirali sedam prijava krivičnih dijela teške krađe vozila, s tim da je u jednom slučaju utvrđeno, kažu, da se radi o lažnoj prijavi. Od tih šest vozila, pronađena su četiri i vraćena su vlasnicima. Takođe, evidentirana su i četiri krivična djela oduzimanja motornog vozila i ta vozila su pronađena i vraćena su vlasnicima.

I dalje se postavlja pitanje da li bi se slučaj sa bravom Golfa V mogao posmatrati kao još jedan pokušaj krađe vozila u Bijeljini s obzirom na vrstu alata koju je nakon intervencije ključara pronađen u bravi ovog vozila. 

Više pogledajte u videu u prilogu. 

Piše: Miroslava Perendija

 

Projekti udruženja "Porodični krug"

Tokom trajanja projekta koji finansira UNDP, za svako starije lice će biti zadužen jedan obučen volonter koji će u svojim posjetama voditi ciljane razgovore sa korisnikom, obavljati jednostrane usluge i tim aktivnostima obogatiti društveni život ove socijalno osjetljive grupe stanovništva.

"Cilj tog projekta jeste poboljšanje psiho-socijalnog statusa starih osoba, kao jednog jako važnog člana društva koji su, kao što sam naziv kaže, osnovali sve, jer od njih i jeste sve počelo. Nažalost oni su stavljeni sa strane u svim tim nekim društvenim aktivnostima, pa, nažalost, često su i od svojih članova porodice marginalizovani. Naš cilj jeste da njih vratimo u društvo, da im pokažemo da su zaista bitni nekome. Zajedno smo sa našim volonterima, koji su pripadnici studentske populacije rješili da im pružimo baš tu psiho-socijalnu pomoć. Druženjem sa našim volonterima, ta starija lica od 65 godina, koja uglavnom žive sama, mogu da vide da nisu izgubili značaj u društvu.", rekla je za TV "Arena" Slađana Miljanović iz Udruženja "Porodični krug".

Drugi projekat odnosi se na porodice koje su u krizi i za cilj ima prevazilaženje bračnih nesporazuma, "Porodična grupna konferencija". Cilj im je da svojim aktivnostima podspješe razvoj porodice, da se pomogne porodici u prevazilaženju tih nekih kritičnih situacija, problemskih situacija. To se čini obezbjeđivanjem uslova u kojima mogu da porazgovaraju, da se obrate jedni drugima bez prisustva bilo koga drugog. Kako nam je istakla Miljanovićka do sada su imali izuzetno pozitivnih rezultata u okviru tog projekta.

Ovih dana Udruženje "Porodični krug" proslavlja i svoj prvi rođendan, pa se nadaju da će se uskoro naći i u svojim prostorijama, koje za sada nemaju, a što bi im značajno olakšalo rad.

Više pogledajte u videu u prilogu. 

Piše: Dragana Dimić

Srebrenica 2015 II

Opština Srebrenica sa partnerima priprema investiciono-razvojnu konferenciju koja će biti održana 11. i 12. novembra. 

Iako je osnovni cilj konferencije obezbijeđenje donatorskih  sredstva za ekonomski oporavak ove opštine i izgradnju proizvodnih kapaciteta ono što mnogo više okupira pažnju javnosti je pitanje bezbjednosti skupa, s obzirom da se na konferenciji očekuje prisustvo većeg broja zvaničnika iz BiH, regiona i svijeta, među kojima je premijer Srbije Aleksandar Vučić.

"Načelnik opštine Srebrenica sazvao je ovu konferenciju i na nju je pozvao oko 300 učesnika. Ponovo se očekuje prisustvo predsjednika nama susjednih zemalja, razni ambasadori i privrednici. Tako da ćemo opet imati opsežne mjere, te smo već osnovali štab "Srebrenica 2015 II" ", rekao je za TV "Arenu" Žarko Ćosić, načelnik CJB Bijeljina. 

Imajući u vidu Vučićevu predhodnu posjetu Srebrenici i bezbjednosne propuste koji su doveli do napada na premijera Srbije, Srebrenicu II, kako ju je nazvao Ćosić, će ovoga puta obezbjeđivati MUP Republike Srpske u saradnji sa drugim bezbjednosnim agencijama. 

Načelnik opštine Srebrenica, Ćamil Duraković, ranije je izjavio da je premijer Srbije prvi odgovorio na upućeni poziv i ocjenio da je sama posjeta Srebrenici između ostalog i simbolična, jer se njome šalje jasna poruka da države moraju da sarađuju, posebno u ekonomskom smislu.

Više o ovoj temi pogledajte u videu u prilogu. 

Tekst: Ivana Pejčić

Slika: uk.reuters.com

Pretplatite se na RSS feed

Društvene mreže