log in

Članci poređani po datumu: ponedeljak, 16 novembar 2015

Završena jesenja sjetva

Priveli su semberski ratari jesenju sjetvu kraju. Iako se sijalo van optimalnog roka povoljne vremenske prilike su omogućile da se intenzivnije krene sa velikim poslom za koji struka tvrdi da je kvalitetno obavljen te sugeriše poljoprivrednicima da u periodu rasta i razvoja strnih žita usmjere pažnju ka zaštiti usjeva. Drago Tomić je u jesenjoj sjetvi na površini od 15 hektara zasijao pšenicu, nije kaže u velikoj mjeri povećao obim sjetve, više je obradivih površina duboko uzorao i pripremio za sjetvu kukuruza  koji će se u narednoj sezoni naći na površini od 27 hektara kod ovog domaćina. Visoke dnevne temperature koje su propratile prvu polovinu novembra mjeseca iscrpile su vlagu iz zemljišta pa bi zasijanim parcelama sada dobro došla i koja kap kiše kažu poljoprivrednici.

Stavila je i ovogodišnja jesenja sjetva poljoprivrednike na novi trošak, trebalo je kažu obezbijediti novac za nabavku sjetvenog repromaterijala koji je i dalje na cijeni.

Tomić je u plodnu zemlju spustio u jesenjoj sjetvi  preko 2 tone sjemenske pšenice, ulaganja će kaže pokriti podsticaj resornog ministarstva.

I zemlju je bilo lakše obraditi, pa su poljoprivrednici u ovom poslu potrošili I manje količine goriva.

Plan jesenje sjetve na 16.000 hektara oraničnih površina što je za tri odsto više u odnosu na predhodnu godinu ispunjen je kažu u gradskom  Odjeljenju za poljoprivredu. Veliki sezonski posao urađen je na više od 90 odsto raspoloživog obradivog zemljišta . pšenicom je  zasijano 12.280 hektara, ječmom 2.800 hektara, dok su na nešto manjim površinama zasijani uljana repica, tritikale, krmno bilje i zob. Ukupne oranične površine u Bijeljini su 50.000 hektara, a učešće strnih žita u sjetvi je 31 odsto.Važno je napomenuti da je grad kako je i predviđeno usvojenim nacrtom budžata  za narednu godinu za razvoj  poljoprivrede planirao izdvojiti 1,1 milion maraka, međutim podsticaji za ratarsku proizvodnju u ovaj iznos nisu uračunati.

Već mjesec dana u prostorijama Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi, poljoprivrednici koji su ove jeseni kupovali sjeme pšenice na domaćem  terenu prijavljuju sjetvene površine  kako bi ostvarili podsticaj resornog ministarstva u iznosu od 250 KM po hektaru plus dodatnih 5 feninga na svaki kilogram predate pšenice.Iako su Cijene sjetvenog repromaterijala bile na prošlogodišnjem  nivou, poljoprivrednici i dalje muku muče sa otkupnim cijenama pšenice, u nezavidnom su položaju kažu jer već godinama unazad nemogu ostvaritit konkurentnost na tržištu jer na formiranje otkupne cijene moraju čekati sve do momenta kada sa njiva skinu i posljednje zrno hljebnog žita.

Više pogledajte u videu.

Pripremila: Miroslava Perendija

 

 

Zavidni rezultati u uzgoju povrća

Oni koji su se prihvatili uzgoja povrća na njivi ali i u zatvorenom prostoru znaju koliko je zahtjevna ova proizvodnja  ali su uz marljiv rad, volju i struku uspjeli proizvesti osjetljive povrtarske kulture i dostići njihov kvalitet na kojem bi im mnogi pozavidjeli. Tako se i Jovo Šubarić u Obarskoj povrtarstvu okrenuo još 2000. godine, trebalo je kaže nakon izgubljenog poslovnog angažmana pronaći  drugi egzistencijalni posao, pa je i odluka kaže iz nužde krenula u povrtarstvo. Preduslove, zemljište i neophodne mašine je kaže tada imao ali isplatilo se pa danas ubira nesvakidašnji rezultat vrijedan svakog pomena. Dok plastenike priprema za predstojeću proizvodnu sezonu, priča ovaj proizvođač da se uz mukotrpan rad uspio izboriti sa ovogodišnjom tropskom vrelinom i održati proizvodnju na zavidnom nivou koju kaže i dalje guši nemogućnost plasmana pa se s toga nikako dva dobra ne mogu sastaviti.

Na parceli Šubarića najzastupljeniji je paradaiz, to je kažu kultura za koju su se opredjelili već na samom početku ovog posla. U toj proizvodnji su se kažu i najbolje snašli pa im jednostavno ide od ruke.

Priča nam ovaj proizvođač da već skoro pet godina vodi sopstvenu statistiku u kojoj je svoju proizvodnju sa njive i iz plastenika prenio i na papir, a sve s ciljem kako bi se kaže uvjerio šta se i koliko isplatilo.

Ono što iznenađuje jeste činjenica da Jovo iako proizvodi veliku količinu povrća na svojim leđima ne nosi teret kreditnih zaduženja, što u posljednje vrijeme kod većine poljoprivrednika naročito onih koji su u povrtarstvu i nije slučaj.

A olakšanje bi uslijedilo domaćoj poljoprivredi ako bi došlo do zabrane uvoza onoga što se na ovom području može proizvoditi u izobilju.

Bez obzira na sve Jovo od proizvodnje povrća i odličnog kvaliteta ne namjerava odustati, već sada s jeseni na parceli kojom je gazdovalo povrće ima pune ruke posla.

Ni za rasadu ne brine, proizvodi je kaže već godinama i to vrlo uspješno.

 

Sasvim je sigurno da vrijedni semberci umiju i znaju mnogo bolje, posao su potkovali odličnim predznanjem pa im ni onaj najzahtjevniji više ne predstavlja problem. Iako plastenike ne pomjera sa parcele od dvije hiljade kvadrata na kvalitet povrća koje iz njih iznese nema zamjerke, čemu kaže mora predhoditi veliki posao jer na njivi ne smije ostati apsolutno ništa od biljnih ostataka. Još jednog se pravila ovaj proizvođač pridržava na jesen, kada plastenike obavezno đubri izgorelim stajnjakom pa tako i s razlogom proizvodnja već 20 godina zasnovana na istoj parceli daje odlične rezultate. 

Izvoz srbijanske mrkve u Rusiju omogućio proizvođačima u BiH da zanove proizvodnju

Nakon što je na čekanju ostavio uzgoj i proizvodnju mrkve četiri godine Rade Jovičević se na plodnoj zemlji u Trnjacima ove godine opet prihvatio ovog isplativog posla koji je kaže s razlogom godinama zapostavljao. Trebalo se priča boriti za konkurentnost i u ovoj vrsti domaće proizvodnje kojoj je plasman ranije bio krajne neizvijestan. Drugačija slika stvarnosti je otvorila nove mogućnosti pa i ovog vrijednog povrtara vratila poslu koji kao svoj dlan poznaje pa ga isto tako dobro obavlja. Mrkva je plodnim tlom od dva dunuma zagospodarila kao postrna kultura nakon što je ovaj proizvođač sa njive skinuo ječam. Prinos od sedam ipo tona po jedinici površine pravi je uspijeh za Jovičevića, a do izražaja je i došao ovogodišnji odličan kvalitet ove povrtarske kulture.

I da se proizvelo više imala bi se mrkva ove godine gdje plasirati, za njom vapi industrija što je priča Jovičević omogućilo rasterećeno tržište Srbije koje je trenutno u deficitu, dosta je izvezeno u Rusiju pa na tržištu BiH skoro da nema mrkve koja se prodavala po dosta nižim cijenama. Po svemu sudeći smiješi se proizvodnji ove kulture svijetla budućnost.

Kvalitetno zemljište na ovom području od sebe je samo moglo dati još kvalitetnije i tehnološki zdravije povrće.

Dok vrijedni ljudi vade mrkvu iz plodne oranice gdje je u isto vrijeme klasiraju, ovaj proizvođač za plasman ne brine. Ima već organizovan i ugovoren otkup pa očekuje zavidnu zaradu.

A da biste se okrenuli uzgoju ovog u svakom smislu korisnog povrća trebali bi znati mnogo toga.

Osam hibrida mrkve našlo se na ovoj oglednoj parceli, iako se međusobno fizički razlikuju svaki je dostigao traženi kvalitet.

Ovogodišnji prinos mrkve  koji je u velikoj mjeri pospješilo navodnjavanje u vrijeme sušnih dana opravdao je trud i ulaganja ali i otvorio put do sigurnog nastavka ove proizvodnje i u narednoj sezoni.

 

Nakon što iz ove njive iznese mrkvu  doći će na red sjetva ječma koji je ovom povrću ustupio svoje mjesto ranije ove godine s obzirom na činjenicu što je mrkva dobra pretkultura za većinu drugih. Prosječna cijena mrkve na tržištu kreće se od 30 do 40 feninga po kilogramu, na koju proizvođače sleduje i podsticaj od 15 odsto, što slažu se nije zanemarljiva suma.

Više pogledajte u videu u prilogu.

Pripremila: Miroslava Perendija

Savjeti stručnjaka voćarima

Znaju voćari da u ovo doba godine moraju u svojim zasadima obaviti mnogo toga kako bi obezbijedili dobar rod u narednoj sezoni, svjesni su da ih samo jedan propust može skupo koštati, pa su novac izdvojili za nabavku potrebnih bakarnih preparata  a u prilog im idu i idealne vremenske prilike pa se poslu moglo pristupiti u pravi čas. Prije nego što pristupe plavom prskanju voća potrebno je ukloniti sve preostale mumificirane plodove ali i oštećene grane sugeriše struka i podsjeća da pored ovoga voćari trebaju uraditi još po nešto.

Koštičavo voće je već odbacilo list i spremno čeka na takozvano plavo prskanje.

Koji god bakarni preparat da odaberete za dezinfekciju stabala da li onaj u tečnom ili pak praškastom stanju nećete pogriješiti smatra struka ali i preporučuje voćarima da uljane preparate izbjegavaju u ovom važnom jesenjem poslu.

Na obavljanje  tretmana zaštite  zasadi jabuke i kruške će još neko vrijeme sačekati jer na granama ovih voćnih vrsta još se uvijek zadržava list, napominje struka.

Pravo je vrijeme za jesenju sadnju voća, podizanje novih zasada ili zamjenu osušenih stabala zdravim i kvalitetnim sadnim materijalom. Struka uvjerava da se voće sađeno na jesen skoro i ne suočava sa iznenadnom ali tako čestom pojavom sušenja stabala. 

 

Sigurno je da voćari trebaju prije svega planirati, pa vodeći se dobrim planom i pristupiti jesenjoj sadnji voća koja se pokazala boljom u odnosu na proljećnu. S obzirom da je i sadni materijal na cijeni trebali bi oni koji se bave ovim poslom otvoriti četvore oči i paziti gdje, od koga i kakve sadnice kupuju. Neće pogriješiti ako nabave sertifikovani sadni materijal koji je u proizvodnji kontrolisan, a posjeduje deklaraciju i ostalu neophodnu dokumentaciju jer u suprotnom u vodu padaju veliki trud i još veća ulaganja. 

Više pogledajte u videu u prilogu.

Pripremila: Miroslava Perendija

Pravilno održavanje poljoprivrednih mašina

Došlo je vrijeme da od obimnog i napornog posla na njivama odmore i do sada premorene radne mašine. Već duže vremena su radile punom parom, ubirale ovogodišnji rod i sklanjale ga sa njiva, obrađivale zemlju pa zatim sijale i opet orale. Da bi punom parom i na vrijeme zabrujale semberskom ravnicom i početkom naredne proizvodne sezone, treba ih dobro pripremiti, očistiti, podmazati i ušuškati nakon parkiranja.

Struka poseban akcenat stavlja na pravilno održavanje poljoprivrednih mašina koje na svojim leđima nose skoro najveći teret obimnog posla u atarima. Nije teško zaključiti da je riječ o kombajnu.

Obavezno je sve remene i lančane prenosnike snage skinuti s kombajna, napominje struka.

I unutrašnjost kabine zahtijeva čišćenje od prašine i ostalih žetvenih ostataka koji u zimskom periodu obično postaju odličan mamac glodarima koji lako mogu napraviti ogromnu štetu na mehanizaciji. Važno je napominje struka da radna mašina tokom zime i čestih mrazeva ima svoj takozvani krov nad glavom jer u suprotnom ako je duže izložena vremenskim neprilikama dolazi do pojave rđe ili korozije i to na najbitnijim dijelovima radne mašine što za njen životni vijek često može biti pogubno. Na njivama širom Republike Srpske pa tako i u Semberiji uglavnom su zastupljene poljoprivredne mašine srednjeg radnog vijeka a i ona nešto novija mehanizacija starosti je od 5 do 10 godina.

 

 

Idealno vrijeme za sadnju ozimog luka

Vrijeme je idealno za sadnju ozimog luka smatraju stručnjaci. Neki proizvođači u Semberiji koji se bave uzgojem ove kulture već su taj posao obavili, a da bi ih dočekali na njivama dobri rezultati trebali bi posebnu pažnju obratiti na suzbijanje korova koji uporno sprečavaju rast i razvoj skoro svake kulture.

Lijepa jesen ispunjena sa više sunčanih dana omogućila je poljoprivrednicima da uzoru njive sa kojih su skinuli strna žita, da pripreme zemljište i zasade ozimi luk.

Vrijedni Janjarci mnogo znaju o proizvodnji luka, toj kulturi su na njivama posvetili i vrijeme i pažnju. Dok u ovo doba godine niču prva pera već zasađenog  povrća svjesni su koliko mu trebaju posvetiti sebe da bi opravdali ulaganja u ovu proizvodnju.

Iskusni u ovom poslu dok ulaze u drugu sezonu sadnje luka sumiraju rezultat iz one prve, proljećne, koja im je kažu donijela dobar prinos ali i zaradu.

Izuzetan kvalitet roda nije bilo teško postići priča Dževdet, uvijek su to kaže znali ljudi u ovom kraju. Iako nije brinuo o plasmanu proizvedenog luka izražava žaljenje za nekadašnjim gigantom u Janji koji je ranije mahom otkupljivao ogromne količine ovog povrća od proizvođača, pa je i proizvodnja bila dosta stabilnija.

U ozimoj sadnji zasijao je Dževdet luk na površini od pola hektara, a za ovu proizvodnju u obje sezone izdvojio je hektar ipo obradive zemlje. Onaj proljećni je je već rasprodao i to kaže s lakoćom, dok se ovaj ozimi već uveliko zeleni na njivama.

Posao je u velikoj mjeri posljednjih godina olakšala savremena mehanizacija i za svaki rad osposobljene  mašine.

 

Do  zime će luk dostići uzrast od četiri pera jer mu novembarski topli dani neuobičajeni za ovo doba godine itekako prijaju pa se povrtari s razlogom nadaju da će im i ova sezona donijeti dobar i zavidan rod.

Više pogledajte u videu u prilogu.

Pripremila: Miroslava Perendija

Još uvijek traje istraga o terorističkom napadu u Janji - Press CJB Bijeljina

Nadležni organi vode istragu o planiranom terorističkom napadu u Janji. Prema riječima načelnika CJB Bijeljina Žarka Ćosića istraga o ovom slučaju je u toku. Policija Republike Srpske spriječila je 30. oktobra teroristički napad  u MZ Janja, gdje je sve bilo spremno da hotel "Dalas" bude dignut u vazduh. 

-       Policija je spriječila krivično djelo koje je moglo imati katastrofalne posljedice po ljudske živote i imovinu građana", rekao je Ćosić i dodao da su prikupljeni podaci o mogućim objektima napada, a 30. oktobra pretresen je ugostiteljski objekat u Janji i pronađena veća količina zapaljivih eksplozivnih i pirotehničkih materija, povezanih i pripremljenih za uništenje većeg broja stambenih objekata. 

Na pres konferenciji CJB Bijeljina predstavljeni su rezultati rada za mjesec oktobar. Stanje bezbjednosti ocijenjeno je kao zadovoljavajuće.

Prema riječima načelnika Sektora policije u CJB Bijeljina  Stjepana Terzića, policija je evidentirala 95 narušavanja javnog reda i mira, što je za 16,67 % manje u odnosu na isti period prošle godine.

-      Najkritičniji period u kojem su se dešavali prekršaji su večernji sati, u periodu od 22.00-02.00 časa iza ponoći, rekao je Terzić.

Tokom ovog perioda izvršeno je i 180 krivičnih djela, što je za 28 % manje u odnosu na uporedni period.

Načelnik kriminačističke policije CJB Bijeljina Darko Kovrlija rekao je da je izvršeno 145 krivičnih djela iz oblasti opšteg kriminaliteta, što je za 33% manje.

-      U oktobru mjesecu evidentirali smo i manji i broj krivičnih djela imovinskog kriminaliteta za 26 odsto, dok je broj teških krađa smanjen za 46%. 

On je dodao da je u oktobru otkriveno 14 krivičnih djela iz oblasti privrednog kriminaliteta u kojima je pričinjena ukupna materijalna šteta od 726.000 KM, te protivpravna imovinska korist 247.000 KM. 


Inspektor za bezbjednost saobraćaja u CJB Bijeljina Radenko Knežević naveo je da su u oktobru registrovana 143 saobraćajne nezgode , od kojih dvije  sa smrtnim ishodom u Bratuncu i Zvorniku.

-      Najčešći uzrok saobraćajki I dalje su vožnja u alkoholisanom stanju i nekontrolisana brzina kretanja, rekao je Knežević I dodao da su vozači i suvozači najugroženija kategorija učesnika u saobraćaju.

 

On je dodao da je u oktobru bilo i 10 saobraćajnih nezgoda sa težim tjelesnim povredama. 

 

Više pogledajte u videu u prilogu.

Pripremila: Ljiljana Aleksić

Pretplatite se na RSS feed

Društvene mreže