log in

Članci poređani po datumu: sreda, 25 novembar 2015

"Zlatno turističko srce" za UŽ "Beli anđeo"

Iako postoji tek nešto više od godinu dana, Udruženje žena „Beli anđeo“ iz Dvorova uspjelo je da za tako kratko vrijeme na najbolji mogući način promoviše tradiciju i kulturu našeg kraja širom RS i okruženja. Posljednja u nizu brojnih nagrada i priznanja stigla je sa Međunarodnog festivala ugostiteljstva, turizma i vina „Ugoturvin festa“ koji je nedavno održan u Beogradu. Riječ je o priznanju Turistički oskar „Zlatno turističko srce“ i „Beli anđeo“ je prvo udruženje u RS koje je dobilo ovo priznanje.

Za svoj predan rad na unapredjenju turizma dobile su pohvale i od resornog ministra, koji je veliki poštovalac udruženja.

 

U narednom periodu udruženje planira još niz aktivnosti kojima će u RS i regionu promovisati naš kraj za koji kažu da itekako ima šta da ponudi turistima. 

U toku podjela jednokratne pomoći penzionerima

Oko 850 najugroženijih penzionera u Semberiji do sada je dobilo jednokratnu finansijsku pomoć. Za ove namjene bijeljinsko udruženje penzionera dobilo je 30.000 KM od lokalne zajednice, koliko je izdvojilo i udruženje penzionera iz vlastitih sredstava.

Pantelić je podsjetio da je Upravni odbor Udruženja raspisao oglas za pomoć penzionerima, koji je trajao od 15. oktobra, ali kako kažu još ima mogućnosti za predavanje zahtjeva.

Udruženje ima oko 1.500 članova, a novac od članarine, koja na mjesečnom nivou iznosi dvije KM, troši se namjenski. Iz istog budžeta Udruženja izdvajaju i po 150 KM za troškove sahrane.

 

Članovi Udruženja penzionera imaju i pravo na popust od 10 odsto ukoliko borave u nekoj od banja u Republici Srpskoj. Potpisan je i ugovor sa apotekom ‘Zdravlje farm’ u kojima članovi imaju popust od pet odsto na lijekove.

Turci bogato plaćaju bosansko meso

U klanici bijeljinskog preduzeća “Mesoprodukt” u stečaju okoštava se i pakuje juneće meso koje Mesna industrija “Posušje” izvozi u Tursku. Za devet mjeseci aktivnog rada iz Mesoprodukta je isporučeno tržištu Turske oko 3.800 tona iskoštenog junećeg mesa.Ugovoreni ovogodišnji posao uspiješno je završen dva mjeseca prije predviđenog roka. Radilo se punom parom kažu u ovom preduzeću i podsjećaju da je za deset sati aktivnog rada kroz pogone klanice prolazilo po 100 bikova.

Omogućen i organizovan plasman junećeg mesa u Tursku obradovao je i uzgajivače teladi ali i klaničare na domaćem terenu. Nakon dobijene dozvole odmah su se vješto latili posla koji dobro poznaju, a sudeći po na vrijeme ispoštovanim rokovima i obavezama koje su na početku posla preuzeli izvijestan je i nastavak saradnje.

Vrata tržišta Turske i u narednoj godini širom su otvorena za još oko 16.000 tona junećeg mesa iz Bosne i Hercegovine.

Pregovori su u toku kaže Krstić i posao bi intenzivnije trebao krenuti od 1-og januara. Riječ je o ugovoru na godinu dana.

Na iskoštavanju junećeg mesa u procesu prerade u Mesoproduktu radilo je oko 60 ljudi, a cjelokupan posao nadgledali su i veterinari iz Turske.

Zbog nemogućnosti korištenja drugih transportnih puteva, avionski prevoz, iako je puno skuplji od drumskog i morskog, pokazao se kao najefikasniji u ovom poslu.

A da li bi ovaj unosan posao ako bi se nastavio u kontinuitetu mogao ubuduće i oživjeti bijeljinski Mesoprodukt upotpunosti?

Turska sa Bosnom i Hercegovinom ima ugovoren posao, što ne važi za susjedne zemlje regiona  Hrvatsku, Srbiju i Rumuniju. 

Tov junadi

Perica Spasojević  je ranije na farmi u Dragaljevcu držao i muzna grla međutim u  posljednje vrijeme se kaže isključivo opredijeli za tov junadi. Bilježio je kaže u ovoj proizvodnji dobre rezultate, a imao i dobru zaradu. Danas mu kaže jedan bik nakon prodaje donese oko 500 maraka, ali vremenski nestabilne godine guše ratarsku proizvodnju koja je osnovni pokretač ovoj drugoj.S najvećim problemima se uzgajivači ipak susreću prilikom uvoza teladi.

Organizovana i planska proizvodnja bi ubuduće ustabilila ovaj posao na domaćim farmama.

Sa površine od 25 hektara skinuo je Perica ove godine oko 90 tona kukuruza u zrnu, suša mu je kaže napravila deficit od 160 tona, a za samo jedan mjesec kaže ovaj proizvođač stoka pojede oko 20 tona kukuruza.

Pored nemogućnosti uvoza teladi farmeri kao ozbiljan problem ističu i slobodan uvoz genetski modifikovane soje.

 

S duge strane uporni od posla ne odustaju, jure da obezbijede stočnu hranu iako je kažu suša uzela danak i obrala rod najbitnijih ratarskih kultura za ishranu stoke uspjeće i ovaj domaćin da ishrani 95 grla koja će nakon tova sa farme Spasojevića završiti u Mesoproduktovoj klanici, a zatim i na tržištu Turske.

Savjeti stručnjaka o jesenjoj sjetvi

Jesenja sjetva je završena na svim planiranim obradivim površinama u Semberiji a stanje ozimih usjeva razlikuje se od parcele do parcele. Oni koji su zasijani u optimalnom roku imali su povoljne uslove za klijanje i nicanje, dok ovi su ovi novembarski tek na samom početku faze nicanja kažu stručnjaci. Međutim dugi period bez padavina ima i drugu stranu medalje, mogao bi se smatraju stručnjaci  i negativno odraziti na jesenje kulture. 

Već sada je uočena pojava bolesti na nekim usjevima, pa bi im snijeg kao prirodni izolator dobro došao.

Poljoprivrednici bi trebali više brinuti o pojavi glodara na zasijanim parcelama, te na vrijeme reagovati i spriječiti nastajanje štete koju ove životinje pričinjavaju u poljima bogatim žitom.

Oni proizvođači koji su kvalitetno obradili i pripremili zemljište pred sjetvu manje su zabrinuti u odnosu na one koji su propustili ovaj najbitniji posao.

 

Dodatne zaštitne i agrotehničke mjere usjevima u ovom periodu godine ne trebaju, one će čekati proljeće i nastavak vegetacije smatraju stručnjaci, a stanje zasijanih atara će najbolje odrediti vremenske prilike u narednom periodu. Svode računicu semberski ratari, bilježe na papir površine zasijane pšenicom kako bi od resornog ministarstva naplatili zasluženi podsticaj. Do sada Resoru za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi predato je oko 250 zahtjeva za podsticaj, a očekivati je da će ih biti još toliko do početka  decembra i isteka predviđenog roka određenog za predaju dokumentacije jer se ove jeseni u većem obimu sijalo.

Završena jesenja sjetva u PD "Semberiji"

Vrijedne semberske ratare poslužila je pozna jesen koja je suncem okupala novembarske dane. Uspjeli su uraditi zahtjevne poslove prije padavina koje su dobro došle sjemenom obogaćenim oranicama, pa očekuju dobru proizvodnu sezonu. Jesenja sjetva završena je i na Poljoprivrednom dobru Semberija. Najviše obradive zemlje pripalo je pšenici. Zasijano je 680 hektara merkantilne i 80 hektara sjemenske pšenice. Na 235 hektara zasijan je ječam na imanju ovog poljoprivrednog dobra, dok je uljanoj repici u jesenjoj sjetvi pripalo 325 hektara.

Nadprosječno visoke dnevne temperature koje su u stopu propratile novembarske dane isušile su i posljednje zalihe vlage u zemljištu, te osporile nicanje jesenjih usjeva, kojima su padavine dobro došle da bi nastupio uspiješan proces takozvanog zimskog mirovanja.

Uz mogućnost da na sopstvenim parcelama proizvode sjemensku pšenicu na Poljoprivrednom Dobru Semberijia nisu mnogo ulagali u sjetveni repromaterijal.

U svakom smislu pozitivna jesen produžila je sjetvu koja je ove godine obavljena u nešto većem obimu u odnosu na predhodnu pa su i u atarima PD Semberije povećane površine pod uljanom repicom.

Siguran otkup uljane repice ustabilio je već odavno proizvodnju ove kulture čiji je prinos ove godine bio dvije ipo tone, s obzirom na činjenicu da je najvažniji posao ispratila vremenski povoljna jesen, te da je i u nastavku planirana primjena potpune agrotehnike očekivati je u narednoj sezoni zavidan prinos uljane repice koja dostiže cijenu od 65 feninga po kilogramu.

Rod iz jesenjeg roka namijenjen je tržištu, osim ječma koji je predodređen za ishranu muznih grla, kao i svinja na farmama PD Semberije. Ovaj ozimi usjev svojim trenutnim izgledom na njivama obećava dobar prinos.

Biće posla i narednih dana na njivama PD Semberije, osnovnu obradu zemljišta treba  još obaviti na površini od oko 550 hektara.

 

1.100 hektara zemljišta na ovom poljoprivrednom dobru namijenjeno je proljećnoj sjetvi kojom dominira merkantilni kukuruz i merkantilna soja, a u planu je i povećanje sjemenske proizvodnje kukuruza i suncokreta, dok će dijelom plodnih parcela onda kada im vrijeme bude zagospodariti i povrtarske kulture.

Jesenja sadnja cvijeća

Ovo doba godine idealno je za sadnju svih biljnih ali i drvenastih vrsta. Kako biste obogatili i učinili estetski ljepšim vaš vrt ili okućnicu, pravo je vrijeme i za sadnju cvijeća. Iako je mnogima čudno da se naizgled osjetljive ljubičice sade na jesen pa da tako nježne mogu istrpiti i podnijeti veliki minus, ne treba vam kažu eksperti ovog posla ništa biti iznenađenje jer ovaj cvijet se i sadi baš u ovo doba godine. Svu svoju raskošnu  ljepotu ako je zasađen sada  pokazivaće ovaj cvijet sve do kraja juna naredne godine.

Ova biljka opstaje i na temperaturi od -50 stepeni pa razloga za zabrinutost za one koji su voljni saditi je sada, nema. Ovaj cvijet se s namjerom sadi kako bi pokrio ukrasne hortikulturne površine na mjestima gdje je mraz predhodno uništio osjetljive cvijetne vrste. Uz svu neophodnu baštansku opremu možete krenuti sa ovim poslom.

 

Više pogledajte u videu u prilogu.

Analiza zemljišta

Ako i ove godine zima bude blaga bolje će proći jesenje kulture koje su sijane van optimalnog roka jer već nekoliko godina unazad susreću se ratari na proljeće sa problemom bujnosti pšenice kada i dolazi do propadanja bokora pšenice te intenzivne pojave bolesti što dovodi do smanjenja prinosa. Baš zbog ovoga iskusni proizvođači s razlogom nisu žurili sa sjetvom pšenice, vrijeme ih je služilo pa su posao obavljali i u drugoj dekadi novembra. Međutim već sada poljoprivrednici razmišljaju vođeni iskustvom iz predhodnih loših godina o strukturi zemljišta i u njemu preostaloj količini  hranljivih materija koju sa sigurnošću sada ne može potvrditi ni struka. Vjerodostojan podatak o svemu dala bi analiza zemljišta, koju bi trebalo provesti tokom decembra i januara na skoro svim oraničnim površinama Semberije.

Cilj ove korisne akcije jeste da se tokom jesenjeg i zimskog perioda kroz ovaj zajednički program uzorkuje i obavi analiza zemljišta na što većoj obradivoj površini, te da analizom na proljeće budu obuhvaćene i one parcele čije je uzorkovanje izostalo u ovom roku.

Uzorkovanje bi trebalo početi prvo na parcelama gdje su zasijane ozime kulture pšenica, ječam i tritikale, kako bi poljoprivrednici znali koje đubrivo da koriste i koju količinu da upotrijebe u narednom poslu koji ih s proljećem čeka na njivama. A da li će realizacija ovog najavljenog posla skupo koštati poljoprivrednike?

Uzorkovanje zemljišta mnogi poljoprivrednici  ne praktikuju već smatrajući da se iz godine u godinu nije u zemlji imalo šta promijeniti  pšenicu prihranjuju kada za to dođe vrijeme onim đubrivom koje se nekada pokazalo pravim izborom. S druge strane i ne tako mala cijena analize zemljišta neke je natjerala da odustanu od ove obavezne mjere u proizvodnji. Kako god neophodno je i u ovom poslu lančano uvezati poljoprivrednike, proizvođače đubriva kao i ljude iz struke, za realizaciju ove ideje zainteresovana je fabrika đubriva GIKIL iz Lukavca.

 

Struka tvrdi da uzorke zemljišta treba uzeti u ovo doba godine, a analizu izvršiti već u januaru, kako bi na osnovu rezultata poljoprivrednici mogli prvo prihranjivanje obaviti na svojim parcelama krajem februara i početkom marta kada to dozvole vremenske prilike

Obilježen Medjunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Institucije u BIH su i dalje nedovoljno otvorene za saradnju po pitanju procesuiranja nasilnika i sprečavanja nasilja u porodici, poručile su aktivistkinje i volonterke Fondacije “Lara” koje su simboličnom uličnom akcijom obilježile Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Ovo je ujedno bio i početak globalne kampanje 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja.

Aktivistinjama “Lare” pridružile su se i učenice Osnovne škole “Knez Ivo od Semberije”- područnog odjeljenja u Koviljušama, te predstavnice političkih stranaka sa područja grada.

 

Ulična akcija je dio kampanje život bez nasilja koju Gender centar za jednakost i ravnopravnost polova kontinuirano provodi u RS. Takođe, u BIH je aktivan i besplatan broj   1264     na koji se može prijaviti nasilje.

 

Više o ovoj temi pogledajte u Dnevniku TV "Arena" koji je na programu u 17 i 19 časova.

 

S ciljem animiranja javnosti i skretanja pažnje na problem nasilja, monumentalne zgrade u Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru i Travniku u noći sa 24. na 25. novembar osvijetljene su u narandžasto. Vijećnica, Zemaljski muzej, Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske, Banski dvori i Gradska uprava u Banjoj Luci, Gimnazija u Mostaru, Travnička tvrđava, Kuća Ive Andrića i Zavičajni muzej u Travniku samo su neke od građevina koje u narandžastom svijetlu podsjećaju da je nasilje nad ženama i djevojčicama problem svakog društva.

 

Na ovaj način Bosna i Hercegovina se pridružila globalnoj kampanji i njene građevine će se naći rame uz rame sa brojnim svjetskim znamenitostima, poput Nijagarinih vodopada i ruševinama Petre u Jordanu.

Grijanje u školama - jesu li učionice tople?

Škole u semberskoj regiji obezbjedile su dovoljne količine ogreva i grijanje je počelo prije desetak dana. Grejna sezona za sada protiče bez većih problema, navode iz Aktiva direktora osnovnih škola.

Ipak, bez obzira što škole griju, loša izolacija i dotrajala stolarija “odvlače” toplotu. Takva je situacija u OŠ “Sveti Sava” i u OŠ “Knez Ivo od Semberije”. Direktor škole “Sveti Sava” Đorđe Mirković kaže da je školska zgrada u veoma lošem stanju i da je neophodno njeno unutrašnje i spoljašnje renoviranje. 

Kako bi krenuli u susret rješavanju ovog problema, u Bijeljini će u subotu, 28. novembra, organizovati donatorsko veče za adaptaciju zgrade škole  koja je izgrađena 1902. godine. Učenici ove škole pripremili su program ispunjen starogradskom muzikom i poezijom. 

U OŠ “Jovan Dučić” stanje je, kažu, pod kontrolom. Stolarija je nedavno zamjenjena i pripremljene su dovoljne količine ogreva.U narednom periodu u planu je i zamjena fasade, odnosno postavljanje izolacije, kako bi se dodatno uštedjela energija.

I u srednjim školama na području regije slično je stanje. Grijanje za sada radi, ali ukoliko dodje do kvarova na dotrajalim kotlovima, škole neće imati novca da to saniraju, navodi predsjednik Aktiva direktora srednjih škola Radenko Todorović.

Takodje u većini srednjih škola, poput osnovnih, prisutan je problem loše stolarije.

Inače, u osnovne škole krenulo je oko 9.500 đaka, a u srednje oko 4.200.  Kuriozitet je i da  ove godine Osnovna škola u Novom Naselju Janja nije upisala nijednog prvaka, pa je zatvorena, a mališani  nastavu pohađaju u njihovoj centralnoj školi "Jovan Dučić" u Bijeljini. Ovo je jedina škola u Semberiji koja je zatvorena zbog neupisanih prvaka, a slična situacija je prijetila i Osnovnoj školi "Dositej Obradović" u Suvom Polju.

Više pogledajte u Dnevniku TV "Arena" koji je na programu u 17 i 19 časova.

Pretplatite se na RSS feed

Društvene mreže