log in

Članci poređani po datumu: ponedeljak, 30 novembar 2015

Kontrole na potencijalno sumnjive bolesti životinja

U Semberiji postoji veoma dobar veterinarski servis i gotovo svako selo pokriveno je veterinarskom ambulantom pa tako i realno postoje svi uslovi da se ovom poslu ali i obavezi koja je na građanima pristupi odgovorno.

Trihinela jeste u stagnaciji, ali nikako nije iskorijenjena i nije izvjesno u kom obimu i u kom trenutku će se pojavljivati. Prilikom kontrole i pregleda svinjskog mesa na prisustvo trihinele u posljednje vrijeme se primjenjuje metoda digestije koja se pokazala najadekvatnijom.

U laboratoriji Veterinarskog Instituta “Doktor Vaso Butozan” u Bijeljini, konstantno se kontroliše zdravlje životinja prije nego što ona dobije svoj zdravstveni karton. Redovne su analize krvi životinja koja se ispituje na potencijalno sumnjive bolesti, a koje se mogu prenijeti i na ljude. Na terenu je u punom jeku monitoring na brucelozu koji provodi ovaj Institut.

Sve ove kontrole predhode i onim glavnim koje uporno dokazuju ispravnost hrane koja se nalazi u prometu i koja je na dohvat ruke potrošačima. Prema riječima Brkića svakodnevno se u laboratoriji ovog Instituta ispituje mikrobiološka ispravnost hrane u skladu sa pravilnikom o mikrobiološkim kriterijumima, pa je podsjeća u skladu stim hrana koju jedemo uglavnom mikrobiološki ispravna.

Uporedo sa ovim poslom intenzivno je nastavljeno i uzorkovanje mlijeka sa semberskih farmi te onog u marketima na prisustvo aflatoksina.

 

Potrošači su uvijek u pravu kaže Brkić jer se u praksi pokazalo i nakon laboratorijskog pregleda dokazalo da se radi o mikrobiološki neispravnoj hrani koja se ne preporučuje za ljudsku ishranu. Najčešća neispravnost utvrđena je kod namirnica animalnog porijekla mlijeku I mliječnim proizvodima, mesu I mesnim prerađevinama koji su idealni za razvoj patogenih mikroorganizama ukoliko se ne čuvaju u skladu sa propisima. 

Do 2. decembra predati zahtjev za podsticaje

Jesenje radove završili su semberski ratari, sabiraju površine zasijane pšenicom i predaju zahtjeve kako bi ostvarili podsticaj resornog ministarstva. Boško Radić je na svom gazdinstvu zasijao oko 450 dunuma zemlje. Usjev kojem je predhodila redukovana obrada već je nikao i u dobroj je kondiciji, a klijanje i nicanje kultura zasijanih u kasnijem roku sjetve pospješiće padavine. Prošlogodišnji podsticaji od 250 maraka po hektaru zasijane pšenice, dobro su mu došli kaže ovaj poljoprivrednik.

Na području Semberije zasijano je oko 12. 680 hektara oraničnih površina  pšenicom, što je za oko 700 hektara više u odnosu na predhodnu godinu. U Resor za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi do sada je predato oko 450 zahtjeva za podsticaj od 250 maraka po hektaru zasijane pšenice, a krajnji rok za predaju zahtjeva je 2. decembar podsjećaju iz Resora.

U momentu besparice, a onda kada je trebalo na oranicama primjeniti neke od agrotehničkih mjera, kao što je prihrana mineralnim đubrivima izostala je ova važna obaveza koju su poljoprivrednici trebali ispoštovati. Sada veliku nadu polažu u isplatu podsticaja, što bi im kažu osiguralo nabavku đubriva za predstojeću prihranu usjeva.

Iz Službi resornog ministarstva poručuju isplata podsticaja za ovogodišnji predati rod hljebnog žita će biti uskoro, te da je u toku obračun tih sredstava.

U gotovo nemogućim uslovima ratarenja koje naprave sušne godine ne smiju se poljoprivrednici usuditi da zanove proizvodnju bez sistema za navodnjavanje. Spremnost resornog ministarstva i lokalne zajednice da izađu u susret ratarima, osporena je čini se ondje gdje se najmanje očekivalo

 

Svaki podsticaj da bi bio ostvaren mora propratiti pored registracije gazdinstava i određena dokumentacija. A da bi ostvarili ovaj od 250 maraka po hektaru zasijene pšenice, poljoprivrednici već početkom naredne godine trebaju uskladiti  ove jeseni upisane sjetvene površine sa podacima u APIF-u kako ne bi došlo do problema, pa i kašnjenja kod isplate ovog podsticaja.

Ima li mikotoksina u stočnoj hrani i aflatoksina u mlijeku?

Vremenski nepovoljna godina koju je ispratio dugi sušni period vratila je u oktobru na neke farme stare probleme. Naime, tokom kontrolnog  uzorkovanja mlijeka na nekoliko farmi u Republici Srpskoj, utvrđeno je prisustvo aflatoksina iznad dozvoljenih granica nakon čega su i isključene iz otkupa. S ciljem da problem ne bi uhvatio maha, te da proizvođači ne bi opet bili prinuđeni da kao i 2013. prosipaju na hiljade litara mlijeka resorno ministarstvo je svojim stručnim službama dalo u nadležnost da kontinuirano prate stanje na terenu, prenose znanja i tehnologije poljoprivrednim proizvođačima radi prevencije i suzbijanja mikotoksina, sa posebnim akcentom na korištenje adsorbenata u ishrani muznih grla.  

Informacije do kojih dolaze nadležne službe koje rade na uzorkovanju stočne hrane, ali i mlijeka nisu trenutno nisu zabrinjavajuće, često se nameće pitanje među proizvođačima kako držati pod kontrolom problem koji je vezan za pojavu mikotoksina u stočnoj hrani, i struka priznaje da mjere koje u ovom slučaju treba preduzeti i nisu tako jednostavne, ali kao prioritet izdvaja obaveznu kontrolu žitarica na parcelama, te onu nakon skladištenja.

Struka u ovom slučaju igra važnu ulogu što je farmerima svakako od velike koristi.

 

Ono što je sigurno, obavezna je kontrola insekata te kontinuirano praćenje stanja usjeva i razvoja plesni u atarima pod kukuruzom, koji se ne smije naći u skladištu sa nivoom vlage iznad 14%, kako ne bi došlo do galopirajućeg razvoja mikotoksina, a da oni ne bi dospjeli u organizam životinje pa zatim i u mlijeko mogu se u stočnu hranu dodavati takozvani apsorbensi mikotoksina, napominje struka i podsjeća da problem postoji pa i borba za njegovo prevazilaženje kažu mora biti konstantna tokom cijele godine.

Pretplatite se na RSS feed

Društvene mreže