log in

Članci poređani po datumu: ponedeljak, 09 novembar 2015

Savjeti stručnjaka o silaži

Više nego što su to do sada činili farmeri razmišljaju o kvalitetnoj stočnoj hrani koja im je neophodna za ishranu grla tokom predstojećih hladnih dana. Silaže su na svim farmama već napravljene i uskladištene, a struka upravo akcenat stavlja na čuvanje ove vrste stočnog hraniva.

Sjenaže napravljene od lucerke koja je iz atara skinuta po četvrti put su visoko energične i struka ih smatra obaveznim za ishranu stoke u hladnijim danima jer je riječ o proteinskom hranivu.

Treba misliti i o načinu čuvanja koncentrovanih hraniva, koja su zimi itekako potrebna za ishranu stoke

Za razliku od ishrane goveda u ishranu ovaca potrebno je unijeti određene mikroelemente.

Pored zdrave i kalorične ishrane farmeri posebnu pažnju trebaju usmjeriti i na smještaj stoke. Osvijetljene, prozračne i suve staje najbolji su izbor za smještaj reproduktivnih grla.

 

Iako sušna godina nije obećavala zadovoljavajući kvalitet silaže ispunili  su poljoprivrednici tvrde stručnjaci određene kriterijume pa je i slika s terena dosta bolja u odnosu na predhodnu godinu.s toga Razloga za zabrinutost nema.

Više pogledajte u videu u prilogu.

Proizvodnja mlijeka donosi dobru zaradu

Mljekari u Pelagićevu polako ali sigurno ustabiblili su proizvodnju mlijeka ekstra klase na svojim farmama. Savo Ristić je 45 muznih grla uvezao iz Češke smjestio ih u savremeni objekat u sklopu kojeg se nalazi izmuzište pa danas bilježi odličan rezultat u proizvodnji mlijeka. Iako je posao zahtjevan a obaveza velika u ovo doba godine svi su na gazdinstvu ovog domaćina uključeni u jesenje radove te skladištenje stočne hrane.

Iako se još uvijek ne može svrstati u velike farmere priča nam Savo zadovoljan je proizvedenom količinom mlijeka od kojeg kaže ima dobru zaradu. Od 45 muznih krava mljekari je tvrdi za deset mjeseci predao preko 300.000 litara mlijeka.

A da bi razmišljao o proširenju farme i povećanju broja muznih grla problem farmerima i ovog kraja predstavlja nedostatak obradivih površina.

I mljekare su od prvog novembra dočekale niže cijene mlijeka. Po novom cjenovniku za tri feninga manje dobijaće farmeri novca po litri mlijeka od otkupljivača.

A da bi održali proizvodnju mlijeka ekstra kvaliteta pa s tim i rentabilnu cijenu, moraju farmeri misliti kako da obezbijede još kvalitetniju stočnu hranu.

Oni farmeri koji na leđima ne nose teret kreditnih zaduženja mogu ovu proizvodnju nazvati isplativom. Međutim malo ko od njih nema ovu obavezu u Savinom slučaju mlijeko je otplatilo do sada skoro sve a i ono što je ostalo nuliraće tvrdi za oko godinu ipo dana. 

Duvanska proizvodnja - velika ulaganja, a slaba zarada

Proizvođači duvana u Posavini beru posljednje količine ove industrijske kulture sa svojih njiva kako bi još koji kilogram otrgli od vremena i jutarnjih mrazeva. Rodom su kažu uzgajivači zadovoljni, međutim kvalitetom se nisu mogli pohvaliti. Nikola Pejić godinama ne odustaje od ove proizvodnje na 17 dunuma zasadio je duvan i u ovogodišnjoj sezoni pa  osim na parcelama sada mnogo posla ima i u sušari.

Za najvisočiju otkupnu cijenu u Orašju nije imao kvalitet ovaj proizvođač. Naime, Duvan iz atara Pejića otišao je u treću klasu, a ulaganja su bila priznaje Nikola velika. S druge strane proizvodnju duvana godinama guše nelojalna konkurencija i takozvano crno tržište. 

Ovaj proizvođač je navodnjavao parcele pod duvanom pa je tako uspio u velikoj mjeri nadmudriti sušnu godinu

Nikola se u Obudovcu proizvodnje duvana prihvatio još 70-ih godina. S godinama kaže mjenjao se način uzgoja ali i sušenja.

Kako god zaradiće Nikola od ovogodišnje proizvodnje duvana oko 5.000 maraka.

S obzirom na ogromna ulaganja a ne tako zavidnu zaradu često možemo čuti od duvanara  da proizvodnju u narednoj sezoni neće nastavljati, da li će tako postupiti i Nikola zavisiće i od toga koliko je spreman da se odrekne onoga čemu se godinama posvetio i u šta je do sada ulagao.

 

Grad se predomislio po pitanju Doma zdravlja

Prije mjesec dana na zasjedanju gradskog parlamenta kada je i usvojen Nacrt rebalansa budžeta Bijeljine, sredstava za finansiranje primarne zdravstvene zaštite smanjena su sa 400.000 KM, na 300.000 KM, nakon čega je rukovodstvo Doma zdravlja otvorenim pismom zahtjevalo od gradske uprave da preispita ovu odluku. Na ovomjesečnom zasjedanju skupštine grada pred odbornicima će se naći pomenuti nacrt koji je već prošao javne rasprave nakon kojih se grad kao osnivač po pitanju Doma zdravlja predomislio. Naime ovoj zdravstvenoj ustanovi će rebalanskom biti vraćena predhodno oduzeta sredstva. Predsjednik Skupštine grada Bijeljina sve ovo naziva političkim disciplinovanjem, ali priznaje da sredstva trebaju Domu zdravlja.

Na sjednici gradskog parlamenta pored rebalansa spreman je da izađe pred odbornike i nacrt budžeta za 2016-u godinu koji će biti predložen u manjem iznosu za oko 400.000 KM i u prijedlogu će biti naslovljen na 47.900.000 KM. Važno je napomenuti da  Bijeljina i dalje vuče deficit iz 2012-e u iznosu od 6,7 miliona maraka, koji bi prema riječima predsjednika skupštine do kraja godine trebalo biti smanjen za više od million maraka, što će umnogome zavisiti i od punjenja budžeta u narednih mjesec ipo dana.

 

Prijedlog rebalansa budžeta za koji će odbornici dati konačnu riječ 12-og novembra projektovan je na 48.343.542,  Nakon njegovog usvajanja još četiri lokalne firme AD Komunalac, Eko-dep, Gradska toplana te Vodovod mogu očekivati novac koji će im pripasti iz dijela sredstava koji je Bijeljina dobila od Fonda solidarnosti Srpske.

Seminar znakovnog jezika

U Bijeljini i susjednim opštinama živi veći broj lica oštećenog sluha. Zbog nemogućnosti komunikacije sa osobama zdravog sluha, uglavnom imaju problem da ostvare svoje osnovne potrebe. To je posebno izraženo u javnim ustanovama, poput Doma zdravlja, Bolnice, Policije i sl.

U cilju olakšanja njihovim potreba Savez gluvih i nagluvih RS organizovao je u Bijeljini seminar - obuku znakovnog jezika. Obuka se organizuje i u ostalim gradovima RS.

Na području Bijeljine već mjesec dana obučava se 30 osoba.

Prema riječima Snježane Kašiković, predstavnice Udruženja gluvih i nagluvih regije Bijeljina, ova obuka je od velikog značaja.

„Gluva i nagluva lica u Bijeljini se suočavaju sa nizom problema, od nemogućnosti zakazivanja pregleda kod ljekara  do ostvarivanja potreba u matičnoj službi ili vađenju ličnih dokumenata“, kaže Kašiković.

Polaznici ovog seminara svakodnevno se obučavaju za tumača znakovnog jezika. Svoje tumače ubuduće će imati Vrtić „Čika Jova Zmaj“, Dom zdravlja , JZU Bolnica „Sveti Vračevi “, Centar javne bezbjednosti Bijeljina i još neke ustanove u gradu.

Prema riječima Danice Mojić pedagoga u Vrtiću „Čika Jova Zmaj“, u ovoj predškolskoj ustanovi boravilo je četvoro djece koja imaju oštećenje sluha.

Ni u Centru javne bezbjednosti Bijeljina do sada nije bio obučeni službenik za tumačenje gestovnog jezika. Prema riječima Božidarke Lukić ovaj seminar je olakšao rad. Zahvaljujući  instruktorima, mi smo sada ušli u samu srž njihovih  problema. Učeći znakovni jezik i družeći se sa njima mi ulazimo u njihov način razmišljanja, istakla je Lukićeva.

 

Od 30 polaznika obuke, njih 10 se prijavilo za treći, najteži nivo obuke – sudske tumače. Kada polože , prevodiće u sudu i policiji, a pet mladih osoba biće obučeno i za rad na televiziji. Svi polaznici obuke će 14. novembra polagati ispite pred zvaničnom Komisijom Saveza gluvih i nagluvih RS. Kada dobiju diplomu, oni će biti od ogromne pomoći gluvim osobama.

Proizvođači kupusa zadovoljni ovogodišnjom zaradom

Iako je za njima ostala sušna i vremenski nepovoljna godina semberski povrtari su uspjeli ostvariti dobar kvalitet povrća bez obzira na umanjeni prinos. Dočekali su s jeseni i dobru cijenu, bar takvu posljednjih mjeseci  stabilnom održava kultura koju na ovom području uzgaja skoro svako domaćinstvo. Dok iz njive iznose vreću po vreću obranog kupusa, za plasman ove sezonske kulture proizvođači ne brinu. Jovica Arsenović je na parceli od 12 dunuma zasadio kupus krajem jula mjeseca, ali uz navodnjavanje i potpunu  agrotehniku zadovoljan je urađenim ali i onim što je od proizvodnje dobio.

U najboljim poljoprivrednim godinama sa jednog dunuma zemlje ubirao je ovaj proizvođač 600 vreća kupusa, međutim bolje godine prate niske cijene, pa s razlogom povrtari ovu 2015-u svrstavaju u jednu od boljih godina bar kada je u pitanju ukupna zarada. Do obrta novca trebalo je sačuvati osjetljivo povrće u vrelim danima, pa je Jovica pametno iskoristio prirodno bogatstvo na kojem leži Semberija.

Parcela pod kupusom redovno navodnjavana, proizvodnja uspjela pa nije problem nakon toga ni obezbijediti plasman kaže Jovica.

Za jedan džak kupusa proizvođači na tržištu dobijaju od 4 do 5 maraka, pa će i zarada u odnosu na prošlogodišnju kada prinosa skoro da nije ni bilo, pa proizvođači nisu imali šta tržištu ni ponuditi u momentu kada su cijene kupusa dostizale enormno visoku cifru, biti dosta veća i naplatiće povrtari sve u proizvodnju uloženo.

 

Arsenović će kaže obrati kupus sa ove parcele do 20. novembra, uslijediće zatim i duboko takozvano zimsko oranje, da bi u narednoj sezoni na ovoj zemlji zagospodarila paprika.

Mlada braća Nestorović prihvatila se poslova na njivama

U jeku najvećih jesenjih radova na skoro svakoj njivi bruje radne mašine. Neki završavaju sjetvu i berbu kukuruza, zaoravaju žetvene ostatke i pripremaju oranice za narednu proizvodnu sezonu. Svemu su kažu poslužile idealne vremenske prilike koje prate novembar mjesec. I na poljoprivrednom gazdinstvu Nestorovića u Brodcu, privodi se kraju posao na njivama iako se na prvi pogled čini da vrijednom rataru dvanaestogodišnjem dječaku kojeg smo na njivi sreli i u sred posla prekinuli nedostaje iskustva i snage slika govori više od riječi.

I zaista braća Nestorovići Lazar i Milorad prihvatili su se poslova na njivama nekoliko godina unazad, od oca su kažu mnogo naučili, pa zašto da ne iskoriste i znanje koje su pored onoga u školi stekli i u za mnoge mlade ljude neprihvatljivoj poljoprivrednoj oblasti.

Nije teško priča nam Lazar donijeti kući iz škole petice, a ni na njivi ubrati ovogodišnji rod kukuruza. Sve se kaže može uskladiti.

I baš tako kako nam priča Lazar, lijep san ne može naporan fizički posao narušiti, naročito ne onda kada volite ono što radite i kada cijenite posao koji je mnogima dobar egzistencijalni motiv. Razumije se ovaj dječak i u agrotehniku koju je tvrdi primjenio na njivama, pa sada zadovoljno priča i o ostvarenom rezultatu na njivama.

I nije teško prepoznati ogromnu volju kod ovog djeteta, ali je lako priznati da nije uobičajena u posljednje vrijeme kada sve statistike govore da mladi ljudi mahom napuštaju ruralne sredine, imanja ostaju napuštena, zakorovljena i ubrzo zaboravljena. A da li će Lazara za poljoprivredu vezati i godine koje su tek pred njim?

A ovo obećanje samo može biti na ponos roditeljima, koje su već sada u napornom poslu odmjenile mlade generacije.

Pšenicu su i ječam u jesenjoj sjetvi Nestorovići zasijali na oko 4 hektara zemlje, uporedo s tim poslom stigli su vrijedni dječaci uz svog oca obrati i kukuruz sa 5 hektara , a od kukuruza sa površine od dva hektara spremili su i silažu.

A da bi uskladili školske sa obavezama na poljoprivrednom imanju dogovor se kaže Milan mora poštovati.

 

Posmatrajući ga dok požrtvovano skida kukuruz u isto vrijeme vozi i nadgleda urađeno ne možemo reći da je za Lazara i ovo samo dječija igra od koje je kaže nam Milan sve i krenulo. Riječ je o ozbiljnom mladom poljoprivredniku koji  zajedničkim snagama sa nekoliko godina starijim bratom održava očevu poljoprivrednu proizvodnju.

Više o ovom dječaku pogledajte u videu u prilogu.

Najveća potražnja za sadnicama voća je na jesen i u proljeće

Voćarima je ova godina donijela manje roda u odnosu na onaj iz dobrih sezona. Međutim da bi zanovili proizvodnju koju u stopu prate velika ulaganja u ovo doba godine imaju pune ruke posla. Negdje treba zanoviti zasade, neki se tek odlučuju i okreću voćarstvu pa razmišljaju o kvalitetnim sadnicama koje ih sutra neće izdati. Sa druge strane u nekim voćnjacima treba zamijeniti dotrajala stabla novim, sve ove poslove sugerišu stručnjaci treba obavljati na jesen. Slijedeći tvrdnje iskusnih voćara “što ranije to bolje” Sadnja se kažu pokaže najboljom ako joj se pristupilo u vrijeme mirovanja vegetacije.

Neke sadnice su se već odavno odomaćile u podmajevičkim i semberskim voćnjacima i to s razlogom. A najveća potražnja za njima kažu u ovom rasadniku je na jesen i u proljeće. Prednost se daje jesenskoj sadnji prvenstveno iz razloga što je u tom periodu puno lakše doći do kvalitetnog sadnog materijala i odgovarajućeg sortimenta nego u proljeće.

Dvadesetpetogodišnje iskustvo u proizvodnji sadnog materijala Čoliću je dokazalo da na skoro svakom području gdje plasira sadnice niču novoformirani voćnjaci. U Agromedžilovom rasadniku godišnje se proizvede i uzgoji oko 120.000 sadnica.

Na 50 dunuma zemlje formirao je Čolić matične zasade kojima je da bi se održali potrebno uz mnogo novca još više rada.

Ekonomska računica ovog posla u najvećoj mjeri zavisi od sezone, proizvodnja je teška pa s njom i plasman do problema često dolazi kada uloženi rad i trud dođu na naplatu. Međutim bilo je ove godine ugovorene proizvodnje sa ozbiljnijim voćarima iz ovog kraja, s druge strane Sadnice iz Agromedžikovog rasadnika kupcima su na raspolaganju u maloprodajnim objektima poljoprivrednim apotekama u Bijeljini, Brčkom, Zvorniku, Kalesiji i Tuzli.

A kako do dobre sadnice, pogledajte u videu u prilogu.

 

Nerentabilna cijena svinja

Prekomjeran uvoz i mjesecima niska cijena svinja guše domaću proizvodnju. Iskusni u ovom poslu nastoje da visoko kvalitetnom genetikom poboljšaju svoj položaj na tržištu. Nikola Perić u Obudovcu se ovog zahtjevnog posla prihvatio još prije dvadesetak godina, pa je danas jedan od većih uzgajivača svinja u BiH. Farma rasplodnih krmača je kapaciteta 400 grla. Međuti, niske otkupne cijene prasadi na tržištu ne mogu namiriti ogromna ulaganja, pa tako 1.500 prasadi na “Agrocentrovoj” farmi čeka bolju prođu na tržištu.

Ugovor CEFTA priznaje Perić nije imao pozitivan ishod, uzgajivači su kaže od toga imali samo veću štetu gubeći jednu za drugom utakmice za konkurentnost.

Važno je pomenuti da 80% proizvodnje iz “Agrocentrove” farme u Obudovcu završi na farmama širom BiH. Naime oko 7.000 prasadi ima zagarantovan plasman, međutim i ove godine svinjogojstvo prati nerentabilna cijena.

Da bi održali porodični posao Nikola i njegova supruga Snežana su svo slobodno vrijeme podredili upravo svinjogojstvu, ulagali su prije ostalih u reprocentar, a proizvodnju stočne hrane i premiksa su unaprijedili, pa danas s pravom tvrde da je kvalitet svinjskog mesa sa njihove farme na zavidnom nivou.

Ranije je “Agrocentar” bio predstavnik u našoj zemlji stranim kompanijama koje se bave proizvodnjom premiksa, ali uvidjevši da mogu, uz stručni kadar i dugogodišnje iskustvo, čije su pozitivne karike mnogi u praksi primjenili, da u sopstvenoj režiji pokrenu proizvodnju nadasve kvalitetnijih “Agrocentrovih” premiksa jer su petnaest godina unazad uspješno proizvodili stočnu hranu koja je za to vrijeme održavala proizvodnju na farmi.

Sa Kapacitetom od 10 tona na čas fabrika stočne hrane danas radi sa 40% kapaciteta, čemu je takođe presudilo, uvjerava Perić, nezavidno tržište.

I održivost ove proizvodnje oslanja se na ratarenje. Perići u posjedu imaju oko 400 dunuma zemlje što je kažu malo nasuprot činjenici da velikim poljoprivrednim gazdinstvima i ozbiljnim farmerima trebaju znatno veće obradive površine. Da bi zadovoljili potrebe farme Perićima bi trebalo oko 1.000 dunuma zemlje.

Svinje na Agrocentrovoj farmi dnevno pojedu oko 4 tone hrane, samo u ishranu grla ulaganja su ogromna, a zbog neizvijesnog plasmana uvijek mogu biti i dosta veća.

 

Da poljoprivreda ovim vrijednim ljudima ne predstavlja teret, dokaz je i to što uz svinjarstvo ne zapostavljaju ni ovčarstvo, pa su vinterberg rasu uzgojili na sopstvenom imanju, Međutim bez obzira na sve probleme u uzgoju svinja prije se kažu obrne novac,  nego što je to slučaj u ovčarstvu.

Fudbalski klub iz Vršana sačinjen isključivo od mještana sela

Fudbalski klub "Jovan Stević" iz Vršana nije samo običan fudbalski klub, on je više od toga. To je skup prijatelja, braće, kumova, drugova koji su odrastali zajedno, okupljeni na istom mjestu iz jednog ideala, ljubavi prema klubu i mjestu u kom su rođeni i gdje žive. Ovde se mlađi prihvataju, a stariji poštuju i svako je dobrodošao.

Ovo bi bila najkraća ocjena rada i uspjeha fudbalera ovog kluba koji je nakon pobjede nad "Panterima" iz Zagona, obezbjedio jesenju titulu u Prvoj opštinskoj ligi. Golove u ovom meču za ekipu iz Vršana postigli su Mladen Đukić i Jovica Mićić.

Fudbalski klub iz Vršana osnovan je 1987. godine na inicijativu zaljubljenika u najpopularniju sporednu stvar na svijetu. Vršani, mjesna zajednica na obodu Semberije prema Brčkom, ima oko 300 domaćinstava, i tada kao i sada, najveći uspjeh je da su skoro svi igrači u ekipi mještani ovog sela, što je rijetkost u bilo kom seoskom klubu.

Nemanja Nikolić je bio jedan od onih koji su te 1987. godine krenuli u osnivanje kluba. On ističe da je voljom naroda i ljudi iz ovoga sela osnovan klub. Takođe, kaže da je klub na početku nosio naziv FK "87" po godini svog osnivanja.

Nakon poslednjeg rata klub je promjenio ime u  "Jovan Stević", kao uspomenu na poginulog fudbalera iz ovog mjesta, koji je nastradao na ratištu. Sada je ovo jedan od klubova koji se može podičiti dobrom organizacijom, kvalitetnim radom, a kao rijetko koji klub ovog ranga, ima i mlađe selekcije koje se takmiče u Omladinskoj ligi Bijeljine. Sadašnje rukovodstvo kluba ulaže velike napore da obezbjedi najidealnije uslove ekipi za rad. 

Mladen Đukić, igrač FK "Jovan Stević" optimista je kada je plasman ekipe iz Vršana upitanju u ovoj sezoni i očekuje da se do godine kvalifikuju u viši rang. 

FK "Jovan Stević" je specifičan primjer u Semberiji, jedan od rijetkih klubova gdje su registrovani fudbaleri mještani sela. Ta praksa je ustaljena godinama unazad i samo se tako u ovako malim sredinama može opstati i održati u jednom fudbalskom kolektivu. A mještani Vršana su to prepoznali i zato su sada prvi na tabeli sa željom da se tu zadrže do kraja šampionata. 

Više o ovim mladim fudbalerima pogledajte u videu u prilogu.

 

 

Pretplatite se na RSS feed

Društvene mreže