log in

Članci poređani po datumu: utorak, 01 decembar 2015

Idealni vremenski uslovi za ozime kulture

Kišu, susnježicu i snijeg s oduševljenjem su dočekale parcele zasijane ozimim usjevima, koje su već neko vrijeme vapile za vlagom koju je iz zemljišta iscrpio topli i suncem okupani novembar u svojoj prvoj dekadi. Međutim posao oko pripreme oranica, ali i sjetve propratili su idealni uslovi što već godinama nije mogla potvrditi struka. Zahvaljujući takvim vremenskim uslovima proces bubrenja sjemena, te klijanje i nicanje napreduju odličnom dinamikom, tvrde agronomi.

Sada je već izvijesno da će se strna žita u ovakvim vremenskim i temperaturnim uslovima dobro pripremiti za takozvano zimsko mirovanje, koje ne bi smjeli narušiti štetni glodari upozorava struka i sugeriše poljoprivrednicima da redovnim obilaskom zasijanih atara na vrijeme spriječe ekonomsku štetu koja bi u suprotnom mogla biti ogromna i kobna za dalji rast, razvoj ali i rod  ozimih kultura.

Zimski decembar bi sa sobom onako kako mu to i dolikuje mogao donijeti i bijeli pokrivač, koji je usjevima najbolji prirodni izolator.

Ipak, stručnjaci prognoziraju da će oranice obogaćene deklarisanim sjemenom koje je upotrijebljeno na većini sjetvenih površina ove jeseni, donijeti proizvođačima očekivane rezultate.

 

Takozvana zimska brazda ili osnovna obrada zemlje na većini oraničnih površina je već završena. Kvalitetno je obavljen ovaj posao tvrde stručnjaci jer su tome kumovali povoljni vremenski uslovi. Onim proizvođačima koji još uvijek nisu priveli kraju ove poslove na njivama, struka preporučuje da to obave što prije, pa i tokom decembra jer gore je smatraju to raditi u januaru, februaru ili u posljednjem momentu pred sjetvu jarih usjeva. Za kvalitet ovog posla prije osnovne obrade treba u zemljište unijeti određenu količinu mineralnog đubriva koje u sebi sadrži fosfor i kalijum jer ovu agrotehničku mjeru poljoprivrednici ne bi smjeli izostaviti.

Priprema sadnica i travnjaka za zimu

Odgovornog i važnog posla pred zimu ima u baštama, okućnicama i zasadima u ovo doba godine. Koliko je bitno pravilno tehnički toliko je neophodno i fiziološki odraditi sve što zahtijevaju biljne i drvenaste vrste. Drveće je već sada odbacilo sa sebe list, koji treba prije snijega skloniti sa travnjaka koji u nedostatku svjetlosti lako propada. I sadnice tuje i drugi četinari bi se u drugačijim klimatskim uslovima u odnosu na one iz njihove postojbine našli u bezizlaznoj situaciji ako ih u ovom periodu ne biste okopali, na šta struka stavlja poseban akcenat.

Treba u ovom periodu godine, a pred hladnije zimske dane uvezati biljku, koju predhodno treba očistiti od isušenih četina koje je odbacila nakon dugih sušnih mjeseci.

Decembar će sa sobom donijeti i nove poslove na travnatim površinama koje baš tada treba prihraniti upotrebom kombinovanog ili kompleksnog đubriva.

 

Nepokošen travnjak ne smije ući u zimu, naredno đubrenje ove zavidne površine trebalo bi uslijediti krajem februara i početkom marta mjeseca što je jedna obaveznijih mjera, podsjeća struka.

Uzgajivači svinja ove godine bez zarade

Sezona svinjokolja i mjeseci ispunjeni slavama koji tek slijede čini se da neće donijeti solidnu zaradu uzgajivačima svinja na domaćem terenu. Nezavidna cijena prasadi, tovljenika i krmača nije se pomjerila iz crvene zone za proizvođače. Da li je svemu presudila vremenski loša godina, u kojoj je sunce spalilo dobre zalihe stočne hrane, pa su domaćini bili prinuđeni da traže način kako bi što prije prodali stoku i ispraznili štale ili je ipak na pad cijene uticalo nešto drugo.

Na pijacama trenutno veća ponuda nego potražnja kažu uzgajivači a cijena prasadi tri i po KM po kilogramu, bekona-tovljenika se kreću od 2,6 do 2,8 KM po kilogramu, a cijena krmača namijenjenih svinjokolju iznosi dvije KM. Uzgajivačima bi bila prihvatljiva cijena prasadi od tri ipo do 4 marke, a cijena tovljenika ona od tri do tri ipo marke, međutim slika na tržištu trenutno pokazuje drugačije.

Ono što je sigurno uzgajivači se u ovakvim tržišnim uslovima neće moći nakon prodaje svinja opariti.

Na farmi Petrića u Magnojeviću trenutno ima oko 550 svinja od 40 do 100 kilograma koje traže svoje mjesto za plasman na domaćem tržištu.

Priča o izvozu svinjskog mesa iz BiH za Rusiju što bi dobro došlo uzgajivačima svinja nije se pomjerila sa mrtve tačke i još uvijek je u povoju.

 

Ako kontrolni organi i inspekcije ni nakon najavljenog pravilnika ne obave u skladu s njim svoj dio posla biće prinuđeni svinjari da i ove godine upotrijebe već u prošloj viđene metode i da od Vlade Srpske i resornog ministarstva zatraže interventni otkup svinja.

Seminar - Vještine prezentacije i javni nastup

Centar za edukaciju i istraživanje (CER) u sardnji sa Srpskim omladinskim savezom (SOS) iz Brčkog organizovao je večeras u bijeljinskom Centru za kulturu jednodnevni seminar na temu "Vještine prezentacije i javni nastup".

Komunikacijske vještine su presudne za uspjeh u današnje vrijeme. S obzirom da je potrebno svega 30 sekundi da se stvori utisak o nekome, te svega 2-3 minute da se formira čvrsto mišljenje o osobi, postavlja se pitanje kako se postaviti u takvim situacijama te kako upravljati takvim procesom? Na Seminaru "Vještine prezentacije i javni nastup" predstavljene su glavne teme čije je savladavanje nužno za dobar javni nastup kao što su savladavanje straha, organizacija sadržaja predavanja, ljudska percepcija, komunikacija s publikom, prvi utisak, neverbalna komunikacija i vizualna pomagala.

 

78 odsto najjačeg utiska kod posmatrača nečijeg javnog nastupa pripada načinu ponašanja i stilu odjevanja glavnog aktera, dok  tek 12 odsto od ukupnog utiska spada na ono što pojedinci govore. Iskustvo je pokazalo da najveću pažnju svojim javnim nastupom privlače baš političari.

 

 

Kada je riječ o komunikacijskim vještinama, posljednja istraživanja pokazuju da su u tome građani Srbije na nivou osmog razreda Osnovne škole, Hrvatske jedan korak ispred njih, reklo bi se u devetom razredu, dok su javne ličnosti u BiH daleko ispod njih i tek pohađaju četvrti razred Osnovne škole.

Raste broj požara na dimljacima

Hladnji dani i početak grejne sezone premjestili su intervencije vatrogasaca sa otvorenog, na zatvoreni prostor. Najčešći uzroci požara u ovo doba godine su začepljeni dimnjaci i kvarovi na sistemima za grijanje. Iz TVJ  grada Bijeljina apeluju na sugrađane da redovno čiste dimnjake i vode računa o ispravnosti peći.

U najvećem broju slučajeva, vatra plane kada varnica iz ložišta upali čađ, naslage nesagorelog ugljenika. To se događa kada se dimnjak dugo ne čisti.

Petko Mionić je jedan od svega nekoliko dimnjačara u našem gradu. Kaže, dimnjake treba čistiti što češće, jer pored sprečavanja opasnosti od požara, to znači i dodatnu uštedu ogreva.Po  struci je građevinac i na terenu je zaticao mnoge nepravilno urađene dimnjake, što predstavlja veliki rizik.

Više turista iz Južne Koreje nego iz Rusije

Proteklih dana društvenim mrežama se širi promotivni video snimak našeg grada. I to ne bi bilo ništa neuobičajeno da iza svega toga ne stoji youtube kanal Alja Česnova, na kome se , pored Bijeljine, nalaze promotivni video materijali i za još mnogo drugih gradova u RS. Iz turističke organizacije grada Bijeljina kažu da je snimak nastao u saradnji sa Turističkom organizacijom RS, nakon posjete ruskih novinara Srpskoj.

Rusofilija je kod nas itekako prisutna, što se može vidjeti i po komentarima naših sugrađana na ovaj video.“Ko će  nam drugi pomoći ako neće braća Rusi?” kaže jedan naš sugrađanin, a drugi dodaje da je bliskost izmedju ova dva naroda uvijek postojala i da će tako biti i dalje.

Ipak, saradnja Rusije i Srpske u turističkom smislu je tek u zamahu. Kuriozitet je da je u aprilu mjesecu na primjer, bilo svega 10 dolazaka stranih turista iz Rusije, a 61 iz, ni manje ni više nego Južne Koreje. Za sad je ipak najviše gostiju iz susjedstva.

 

Statistike za prethodni mjesec ipak nisu tako dobre. Broj turista u odnosu na prošlu godinu smanjen je za oko 70, a realizovano je 400 manje noćenja. Osnovni razlog tome je, pored unutrašnjih slabosti i pogoršanje bezbjednosne i političke situacije, navode iz Turističke organizacije grada.

Pretplatite se na RSS feed

Društvene mreže